Brisel: Nova runda pregovora Beograda i Prištine na najvišem nivou

Samo nekoliko dana nakon zvanične godišnjice ruske agresije na Ukrajinu, Brisel pokušava staviti tačku na balkanske sukobe iz devedesetih koji se očituju u neriješenim odnosima Srbije i Kosova.  Bilateralnim sastancima u tri popodne, počela je najnovija runda pregovora Beograda i Prištine na najvišem nivou. Šef evropske diplomatije Josep Borrell (Đozep Borelj) i specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak odvojeno su razgovarali sa Vučićem i Kurtijem, nakon čega je uslijedio zajednički sastanak. Brisel i Vašington očekuju da Vučić i Kurti danas prihvate prijedlog Evropske unije kao polazište za cjelovitu, pravno obavezujuću normalizaciju odnosa dvije strane i da počnu razrađivati načine njegove primjene u roku od nekoliko mjeseci, uz istovremeno formiranje Zajednice srpskih opština. Zvaničnici u Briselu rekli su novinarima prije početka sastanaka da su Vučić i Kurti stavili do znanja da će danas predočiti i svoje crvene linije i uvjete u vezi sa evropskim prijedlogom, poznatim i kao francusko-njemački plan. Imajući u vidu tu činjenicu, Vašington je predočio da će konačni sporazum značiti i bitne ustupke i bolne kompromise za obje strane. Zato se neće odmah raspravljati o sadržaju prijedloga već o načinima i koracima da on što prije bude sproveden. Prihvatanje i provođenje ovog sporazuma, za Beograd znači činjeničko priznavanje nezavisnosti Kosova, a ne zvanično. Vučić je, kako je i najavljeno, obrazložio „crvene linije“ Beograda, a to se, prije svega, odnosi na to da Srbija nikad neće priznati Kosovo ni pristati na njegov ulazak u Ujedinjene nacije, izjavila je premijerka Srbije Ana Brnabić.

Neposredno pred sastanak Aleksandar Vučić je poručio da neće kapitulirati, ma šta to podrazumijevalo. A ni vratiti se u devedesete.

Kosovski premijer Albin Kurti također je ponavio da cilj za Prištinu može biti jedino uzajamno priznavanje i reciprocitet s Beogradom. Vlasti u Prištini ne žele da Zajednica srpskih opština ima izvršna ovlaštenja niti da postane entitet, kako oni kažu, poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Ranije su specijalni predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, Miroslav Lajčak i Gabrijel Eskobar, isticali da je rešenje za sveobuhvatni sporazum da se Srbija ne protivi ulasku Kosova u međunarodne organizacije, što je preuzeto iz sporazuma nekadašnje dvije Njemačke za rješenje uzajamnih odnosa, kada Bon nije priznavao Istočnu Njemačku, ali se nije protivio njenom ulasku u Ujedinjene nacije. SAD i Unija, koji navode da nije u pitanju ponuda „uzmi ili ostavi“, veoma odlučno stavljaju do znanja i da će ona strana, koja odbije evropski prijedlog, biti suočena s teškim ekonomskim, finansijskim i političkim posljedicama, kaže Dušan Milenković iz Centra za društveni dijalog Srbije.

Podsjećamo, njemačko-francuska inicijativa, koja je u međuvremenu prihvaćena kao evropski plan i preduvjet je za dalje eurointegracijske procese Srbije i Kosova, predviđa uzajamno priznanje dokumenata, pečata, pasoša, ličnih karata i nacionalnih simbola.