Brisel: Lideri država članica EU-a odlučuju o početku pregovora s BiH
U Briselu je počelo dvodnevno zasjedanje čelnika Evropske unije, na kojem se očekuje da će biti donesena odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom. U očekivanju odluke, magazin Politiko objavio je sadržaj ranije sačinjenog nacrta dokumenta, u kojem se Evropsko vijeće poziva da pregovarački okvir bude usvojen tek kada Bosna i Hercegovina poduzme određene korake koji su utvrđeni u ranijim preporukama Evropske komisije.
Već izvjesno vrijeme u Bosni i Hercegovini se, uz oprezni optimizam, uveliko govorilo kako će Evropsko vijeće na samitu 21. i 22. marta odobriti otvaranje pristupnih pregovora. Oprez je izazvan činjenicom da uprkos snažnom lobiranju grupe zemalja prijatelja Bosne i Hercegovine za ovaj cilj, u Briselu ima mnogo skepticizma u pogledu sposobnosti naše države da vodi pregovarački proces. Među najglasnijim su Danska i Nizozemska, čiji je premijer Mark Rute (Mark Rutte) danas iznio konačan stav:
„Ključno je da Bosna i Hercegovina ispuni sve potrebne radnje iz Izvještaja Komisije, na način da imamo rezultat u svim okvirima za svih osam mjera i inicijativa koje se moraju poduzeti. Hoću da kažem da je Bosna napredovala tako da podržavamo otvaranje pregovora, ali istovremeno, i Komisija je u tome vrlo jasna, pred Bosnom i Hercegovinom je mnogo posla prije nego što budemo mogli otvoriti same pregovore, sačiniti pregovarački okvir. Uvjeren sam da će Bosna i Hercegovina to moći učiniti. U ovom trenutku ima najmanje pet uslova koje je potrebno ispuniti, kako bismo imali ispunjene kriterije sa popisa 14 prioriteta. Dakle, još nije sve učinjeno. Učinjeno je dovoljno za otvaranje pregovora, ali istovremeno nedovoljno za izradu pregovaračkog okvira i to je sljedeći korak.“
Jasno je da Bosna i Hercegovina ne dobija u paketu i datum početka pregovora, što je danas potvrdio i hrvatski premijer Andrej Plenković:
„Nije realno da se danas odluči o datumu međuvladine konferencije. Kao što znate, procedura je, nakon što se donese politička odluka na najvišoj razini, da se otvaraju pregovori, korak koji slijedi je da Evropska komisija pripremi pregovarački okvir. Taj pregovarački okvir kasnije ide na različite strukture i razine Vijeća, na kojima se raspravlja, a onda u konačnici usvaja. Potom slijede odluke o početku međuvladine konferencije. Međutim, treba biti realan i svjestan da je ova odluka danas za BiH povijesnog karaktera.“
Na sličan način Evropsku komisiju podržali su i njemački kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) te austrijski Karl Nehamer (Karl Nehammer):
„U svakom slučaju, veoma se zalažem za to. Nakon mnogo uloženih napora i nakon što smo to već omogućili drugima, za mene je bitno da se i države Zapadnog Balkana moraju moći osloniti na nas. Obećanje da će moći postati članice Evropske unije izrečeno je u Solunu prije više od 20 godina.“
„Napokon je došlo vrijeme da zapravo možemo započeti proces pregovora o pristupanju. Bosna je uložila mnogo truda, da, ima još mnogo toga za učiniti, ali pokazuje da ide u dobrom smjeru, tako da idemo za tim.“
Podršku otvaranju pregovora iskazali su i premijeri Luksemburga, Irske, Španije i drugi. Bh. zvaničnici uvjereni su da se preostali kriteriji još uvijek mogu ispuniti na vrijeme, kako bi pregovori počeli prije izbora u Evropskoj uniji, koji će zasigurno promijeniti atmosferu u Briselu u pogledu proširenja. Poslanik u državnom parlamentu Sabina Ćudić:
„Dan nakon nas čeka skrining proces, čeka nas formiranje pregovaračkih timova, čeka nas, ja se nadam, otvaranje pregovora već ovog ljeta, čeka nas desetine hiljada, ja bih rekla, odluka koje Bosna i Hercegovina mora donijeti na svom evropskom putu i sve te odluke treba da nas približe, ali i da građani osjete koristi evropskog puta. Ja ću samo još napomenuti da samim otvaranjem pregovora otključavamo određen procenat fondova za Bosnu i Hercegovinu iz Paketa rasta.“
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković:
„Tu nema nikakvih dodatnih uslova za Bosnu i Hercegovinu. To je sve ono što nam je već propisano. Recimo, mogu staviti u fokus i reći evo nešto čime nisu zadovoljni, poput recimo Zakona o sudu, mogli bi reći hajte sad to u nekom roku, požurite malo to sredite pa da onda ubrzamo tempo. Malo se promijenio taj pristup Evropske unije, za razliku od ranijih odluka. Ta međuvladina konferencija također se može desiti prije nego što se desi pregovarački okvir, tako da, zaista, to ili je zeleno svjetlo ili nije, nema nikakvih dodatnih pokušaja tumačenja, poput onog koji smo imali na zadnjoj sjednici kad je zaista bilo uslovljeno.“
Sve je to rezultat napora učinjenih u posljednjih godinu dana. Naime, u periodu od 2018. do 2022. godine, bh. vlasti usvojile su 20 zakona od kojih samo dva takozvana evropska, dok je u posljednjih godinu dana usvojeno sedam evropskih od ukupno 16 usvojenih zakona. Ovaj tempo trebalo bi nastaviti kako bi se iskoristio trenutak koji se nakon izbora u Evropskoj uniji vjerovatno neće ponoviti.