videoprilog Mirze Huskića (Svijet)

Brazil - ekonomija i geostrategija

Predsjednik Brazila Luis Inasio Lula da Silva je tokom nedavne posjete Kini pozvao zemlje u razvoju da pronađu alternativu dolaru. Očekivano, ta izjava nije izavala bogzna kakve reakcije u Washingtonu, njegov domaćin, Si Đinping se nije oglasio o tome, kao ni ostale članice pakta BRIKS, kojeg čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika. No, ti ekstatičnu izjavu brazilskog predsjednika možemo pripisati njegovom zadovoljstvu na ceremoniji otvaranja Nove razvojne banke u Šangaju, finansijske okosnice pakta BRIKS.

Brazilski predsjednik Luis Inasio Lula da Silva je, predvodeći brojnu delegaciju zvaničnika i poslovnih ljudi, prisustvovao inauguraciji bivše brazilske predsjednice Dilme Rusef za direktoricu Nove razvojne banke koju su osnovali Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, poznate kao zemlje BRIKS-a. Ne krijući zadovoljstvo što je njegova partijska drugarica i bivša predsjednica Brazila, Dilma Rusef stala na čelo Nove razvojne banke, Lula je poručio da banka, sa sjedištem u Šangaju, ima veliki potencijal za oslobađanje zemalja u usponu od potčinjavanja tradicionalnim finansijskim institucijama, koje jedino žele njima upravljati.

“Svaku noć se pitam zašto su sve ove države prisiljene trgovati pod okriljem dolara?Zašto ne možemo trgovati u našim valutama? Zašto nismo predani inovacijama?“, pitao je Da Silva.

Potrebna nam je valuta koja državama može pružiti veću stabilnost, jer države moraju juriti za dolarom kako bi bile u mogućnosti da izvoze, rekao je Lula ističući da su finansijske potrebe zemalja u razvoju ogromne, no nedostatak reformi ograničava kredite postojećih banaka i finansijskih institucija. Stoga bi banka BRIKS-a mogla postati velika banka globalnog juga, ustvrdio je Lula.

“San stvaranja BRIKS banke je kreiranje razvojnog instrumenta koji će biti jak, i posuđivati novac s namjerom da pomogne zemljama, a ne s perspektivom gušenja zemalja. U suprotnom nikada nećemo imati razvijene države, već najsiromašnije koje pokušavaju da se razviju. Nije pravedno da oni koji su bili bogati postaju još bogatiji, a siromašni, sve siromašniji”, poručio je predsjednik Brazila.

Ne obazirući se pretjerano na Lulinu izjavu, američka ministrica finansija Janet Yellen je samo lakonski poručila da je veoma teško potisnuti dolar kao globalno sredstvo plaćanja, no niko mu ne brani da pokuša. Ipak, na proljetnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda u Washingtonu, Jelen je kazala da su ključnim finansijskim institucijama poput MMF-a, Svjetske banke i drugih razvojnih banaka neophodne reforme.

“Važno je naglasiti da smo na važnoj tački tranzicije za Svjetsku banku. Prije šest mjeseci pozvala sam na hitnu evoluciju sistema multilateralnih razvojnih banaka. U 21. vijeku, održivi napredak u smanjenju siromaštva i zajedničkom prosperitetu zahtijeva izgradnju otprnosti na globalne izazove sa kojima smo svi suočeni.To su klimatske promjene, pandemije i konflikti. Osvježavamo misiju Svjetske banke. Poduzimamo početne korake za poboljšanje operativnog modela banke i odgovorno povećavamo bilansu kako bi osigurali dodatnih 50 milijardi dolara zajmova tokom naredne dekade”, rekla je Yellen.

No, vratimo se Luli. On je tokom posjete Pekingu sa kineskim kolegom Si Đinpingom potpisao najmanje dvadeset bilateralnih sporazuma, a vrijedi istaknuti da je brazilsko-kineska trgovina prošle godine premašila 150 milijardi dolara. Međutim, kineski predsjednik o tome nije progovorio nijednu riječ, naravno, javno, to su radili drugi zvaničnici. No, očito pod dojmom sve izraženije uloge Kine kao globalnog igrača, Lula se odlučio da nešto kaže i o ratu u Ukrajini.

“Potrebno je da SAD prestanu stimulirati rat i da počnu razovarati o miru. Potrebno je da Evropska unija razovara o miru, kako bi mogli uvjeriti predsjednike Putina i Zelenskog da je mir u interesu svih, a da rat zanima samo njih dvojicu”, poručio je Da Silva.

Ni te riječi nisu osobito odjeknule u Bijeloj kući, osim što je sa nivoa glasnogovornika poručeno da je Lula postao neka vrsta megafona ruske propagande i narativa Kremlja da je Rusija bila primorana da zaštiti ruski svijet. No, potom je u Brazil doputovao šef ruske diplomatije Sergej Lavrov, jedan od najbližih saradnika predsjednika Putina.

“Postoji spremnost Brazila da pridonese mirnom rješenju rusko-ukrajinskog sukoba i želim podsjetiti na ono što je rekao predsjednik Da Silva u kontekstu nastojanja da se olakša formiranje grupe prijateljskih zemalja koje će posredovati u pregovorima između Rusije i Ukrajine”, istakao je

ministar vanjskih poslova Brazila Mauro Vieira.

“Kada je riječ o procesu u Ukrajini, zahvalni smo našim brazilskim prijateljima za odlično razumijevanje geneze ove situacije. Zahvalni smo što žele doprinijeti tome da se pronađe rješenje. Razgovarali smo o kontekstu kako bi se ova pitanja rješavala, ali ne kratkoročno, već na temelju dugoročnih dogovora koji će se temeljiti na principu multilateralizma i uvažavati interese svih država bez izuzetka u oblasti sigurnosti”, rekao je Lavrov.

Nije zgoreg spomenuti i kako je ovih dana Moskvu posjetio kineski ministar odbrane Li Šangfu, podsjetivši da će dvije zemlje ispuniti sve potpisano na polju saradnje u oblasti odbrane, vojno-tehničkih ugovora i svega drugog što su potpisala u okviru čeličnog prijateljstva dva predsjednika – Vladimir Putin i Si Đinping. Stoga se moramo vratiti Luli.Zašto je dao izjavu o Ukrajini? Kada zna da Rusija pristaje samo na zetečeno, ili novonastalo stanje – dakle ostanak Rusije na okupiranim teritorijama Ukrajine? Ili želi uvesti Brazil u novi svjetski poredak, koji zdušno zagovara Rusija?Kojem je okosnica, naravno Kina. Uz ruske resurse i oružanu silu? Jer to više nije Nova razvojna banka BRIKS-a, nego novi geostrateški blok kojem su podređeni trgovina i ekonomija. Može li sebi Brazil nešto tako priuštiti uz svoju nestabilnu ekonomiju, bolest od koje hronično pate zemlje Latinske Amerike?

federalna.ba

Brazil Svijet
Brazil poplave
0 19.05.2024 12:07
Svijet
0 17.05.2024 19:58
Rusija Svijet
0 17.05.2024 19:41
Svijet Ukrajina Rusija
0 17.05.2024 19:39