BOSNA I HERCEGOVINA JE JEDINA DRŽAVA U REGIONU KOJA NEMA OTVORENE PREGOVORE SA EU

Prilog: Amra Ličina

U decembru 2022 godine Bosna i Hercegovina je i službeno dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i to nakon što je u februaru 2016. naša zemlja podnijela zahtjev za članstvo u Uniji. Tri godine nakon toga, krajem maja 2019. godine, Evropska komisija je usvojila Mišljenje o prijavi BiH, te Bosni i Hercegovini postavila 3.897 pitanja i 14 prioriteta relevantnih za cjelokupan proces integracije BiH u Evropsku uniju.

Uprkos deklarativnim stavovima svih političkih stranaka i aktera u vlasti, kao i stranaka opozicije, da podržavaju napore za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, rezultati su veoma tanki. Ispunjavanje 14 ključnih prioriteta koji su postavljeni Bosni i Hercegovini kao uslov za otvaranje pregovora s Unijom realizuje se sporo. Do sada su sa liste ključnih prioriteta usvojeni zakoni o tržištu vina, strancima, slobodi pristupa informacijama, ombdusmanu BiH, te Zakon o VSTV-u, što, kako kažu iz Unije, nisu ni cijela dva prioriteta, odnosno ispunjeno je manje od 15%. Davor Bunoza, državni ministar pravde:

„Vijeće ministara je u ovoj godini i ovom sazivu usvojilo osam zakona, od toga pet zakona je usvojeno u parlamentarnoj proceduri. Dakle, kada uporedimo rad Vijeća ministara sa prijašnjim periodom, zapravo vidimo određeni napredak. Da li je to dobro? Ja uvijek kažem, moglo je bolje.“

 

Međutim, usvojeni zakoni moraće se dorađivati. Zakon o slobodi pristupa informacijama suprotan je pravnoj stečevini Evropske unije i preporukama koje su došle iz njenih institucija, dok je u jednom članu Zakona o VSTV-u navedeno da će Zakon tek biti usklađen s evropskim standardima i to za godinu dana kada ponovo bude usvajan. Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH:

„Tri zakona koja su usvojena - Zakon o ombdusmenima, Zakon o strancima, te Zakon o tržištu vina su bila dobrodošla i dobro je da su usvojena, međutim kada su u pitanju Zakon o slobodi pristupa informacijama i Zakon o izmjenama i dopunama VSTV-a, oni nisu u potpunosti usklađeni sa evropskim normativima. Još uvijek nam na stolu za usvajanje stoji i Zakon o suzbijanju interesa, Zakon o pranju novca, Zakon o finansiranju političkih stranaka, Zakon o sudovima, Zakon o ustavnom sudu, Zakon o električnoj energiji, Zakon o energentima, zatim Zakon o elektronskom potpisu koji je veoma važan.“

Sve ovo nije spriječilo bh. zvaničnike da budu optimistični i sigurni da je i postotak od 15% ispunjenih kriterija dovoljan za otvaranje pregovora naše države sa Evropskom unijom. Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto:

„Uvjerena sam da će institucije Europske unije prepoznati i vrednovati naš rad, te kako ćemo u trenutku koji je ispred nas otvoriti jedno novo poglavlje u odnosima sa Europskom unijom. Važno je da zajedno nastavimo odlučnim koracima, jer samo tako možemo jamčiti daljnji napredak naše domovine.“

Evropsko vijeće u decembru je dalo još jednu šansu Bosni i Hercegovini da do marta naredne godine usvoji neophodne zakone i dokaže da je uradila dovoljno na EU putu, a onda će Evropska komisija usvojiti izvještaj o napretku naše zemlje i odlučiti o sljedećim koracima. To će biti možda posljednja velika šansa za našu zemlju da do kraja aktuelne vlade u Evropskoj uniji počne pregovore. Uslovi su jasni: pregovori s Bosnom i Hercegovinom će biti otvoreni kada Bosna i Hercegovina ispuni još četiri preostala kriterija - tri zakona i jedan sporazum s Frontexom. Šarl Mišel (Charles Michel), predsjednik Evropskog vijeća:

„Ovo je historijski trenutak i pokazatelj kredibiliteta i snage Evropske unije, odluka je donesena. U martu ćemo imati izvještaje o Bosni i Hercegovini i na osnovu toga će biti donesena odluka.“

Kao što je poznato, reformski zakoni su prioritet na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, ali i borba protiv korupcije, sukob interesa i vizna politika. Međutim, evidentno je da se gotovo pa ništa ne usvaja na državnom nivou. U suštini, Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nema otvorene pregovore, ali da bi bili otvoreni, moraće se mnogo više raditi nego što je rađeno do sada.

 

 

pregovori Federalni radio