BIRN Srbija: Stotinama zaposlenih otkazi ili premještaj jer su odbili da idu na mitinge SNS-a

BIRN Srbija: Stotinama zaposlenih otkazi ili premještaj jer su odbili da idu na mitinge SNS-a
(Izvor: Ilustracija/BIRN Srbija)

Stotine ljudi širom Srbije dobile su otkaze ili su premještene na niža radna mjesta zbog podrške ili učešća u protestima, ali i zbog odbijanja da idu na skupove Srpske napredne stranke, piše Balkanska israživačka mreža (BIRN) Srbija.

Na udaru režima su i javni i privatni sektor, pokazuje istraživanje BIRN-a.

Šesnaest godina Andrea Besedeš predavala je u osnovnoj školi u Bajmoku, uglavnom matematiku i informatiku.

Pošto su u novembru 2025. širom zemlje počeli protesti zbog smrti 16 osoba u Novom Sadu, u školi je držala časove od 30 minuta, u znak podrške i u skladu sa zakonom. Kada su studenti prolazili kroz Bajmok, u februaru i maju, organizirala im je doček.

Odmazda je uslijedila brzo: ova nastavnica u kasnim pedesetim od 1. septembra ostala je bez posla, jer je škola odlučila da joj ne produži ugovor.

U novembru je tadašnja Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković donijela mišljenje kojim se otpuštanje Besedeš opisuje kao politička diskriminacija i školi nalaže da je vrate na posao i upute izvinjenje. Rok da škola obavijesti kancelariju povjerenika o preduzetim mjerama je istekao, a Besedeš nije dobila ni posao nazad, ni izvinjenje.

Više od 100 ljudi podjelilo je sa BIRN-om iskustva, među njima nastavnici i univerzitetski profesori, zdravstveni radnici, IT stručnjaci, trgovci, inžinjeri, radnici gradskih komunalnih preduzeća, piloti, novinari, opštinski službenici, pravnici, vojnici, umjetnici. BIRN je obavio detaljne intervjue sa njih 40.

Svi su rekli da su dobili otkaz, premještaj ili bili izloženi uznemiravanju jer su podržali studentske zahtjeve ili odbili da učestvuju u kontraprotestima koje je organizovao SNS.

"Čak i neutralni više nisu smjeli biti neutralni. I njih su kažnjavali", rekao je za BIRN izvor iz Ministarstva poljoprivrede koji je želio da ostane anoniman.

Brankica Janković koja je do decembra bila povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Srbije, kaže da su pritužbe na političku diskriminaciju ranije bile sporadične, ali da je njena kancelarija ove godine otvorila 54 predmeta.

"Broj formiranih predmeta nije isti kao ukupan broj obraćanja, tu nisu uključeni svi ljudi koji su dolazili ili zvali, tako da je stvarni broj znatno veći", objašnjava Janković.

Po podacima Nezavisnog sindikata prosvjetnih radnika i medijskom monitoringu nevladine organizacije Građanske inicijative, više od 100 nastavnika ostalo je bez posla u talasu otpuštanja pred novu školsku godinu, a smjenjeno je najmanje 25 direktora škola.

Marko Milivojević, nastavnik historije, radio je sedam godina u osnovnoj školi u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice i stajao na šesnaestominutnim tihim bdijenjima za žrtve tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Nakon ljetnjeg raspusta nije se vratio na posao, jer mu je ugovor istekao i nije bio produžen.

"Nisu to ni protesti, nego prosto 16 minuta tišine. Nije izlazilo puno ljudi i prosto se znalo ko izlazi. Izlazilo je negdje od 70, 80 do 100 ljudi. I uvijek kada je bilo 16 minuta tišine, izlazilo je to u lokalnim novinama, na lokalnim portalima i onda to nije moglo se sakrije. Mada ja nisam ni želio da krijem", kaže Milivojević.

Već godinama su mu u više navrata prijetili da će ostati bez posla i držali ga na minimalnom procentu časova jer je odbijao da ide na mitinge vladajuće stranke.

Zna da je u njegovoj školi bez posla ostala još jedna osoba. Iako mu niko nije rekao da mu ugovor nije produžen zbog davanja počasti žrtvama novosadske tragedije, kaže da "nije bilo nijednog drugog razloga" da mu škola ne produži ugovor.

U Er Srbiji su zaposlenima slali emailove upozorenja zbog objava na privatnim, ličnim društvenim mrežama, uz obrazloženje da one utiču na "radnu atmosferu i disciplinu".

"Oni se tu uvijek pozivaju na član neki etički kodeks, gdje ima da nama nije dozvoljeno da u ime kompanije iznosimo stavove, itd. Što, naravno, nikada nije bilo u ime kompanije. Ja sam uvijek svoje stavove iznosila na svom Instagramu koji je zaključan", ispričala je osoba koja je dobila otkaz u ovoj kompaniji.

Er Srbija nije odgovorila na pitanja BIRN-a o pritiscima na zaposlene i otkazima.

Odmazda nije ograničena samo na javni sektor. Jedna osoba je rekla da je bila primorana da potpiše sporazumni raskid radnog odnosa nakon što je podjelila objavu na privatnim društvenim mrežama.

"Ovdje ne možeš da se baviš politikom", bilo je objašnjenje poslodavca.

Na drugom kraju zemlje, radnik privatne firme koji je podržao proteste kaže da je vlasnik došao u kancelariju i "rekao da su ga zvali sa vrha SNS i rekli mu da mora da mi da otkaz".

Mario Reljanović, stručnjak za radna prava i viši naučni saradnik Instituta za uporedno pravo u Beogradu, objašnjava da u talasu otkaza ima i slučajeva kada nije prekršen Zakon o radu, ali da ono što im jeste zajedničko je kršenje Zakona o zabrani diskriminacije.

Po njegovim riječima, Ustav i zakoni štite pravo na građanske slobode kako u fizičkom, tako i u digitalnom prostoru, što ne treba mješati sa političkim djelovanjem na radnom mjestu.

Reljanović kaže da na radnom mjestu može biti zabranjeno političko djelovanje, ali objašnjava da razgovori o društvenim temama, poput protesta, to ni nisu.

"Pričanje o društvenim stvarima, društveno-aktuelnim stvarima, nije politika. Ako kažem da ću ići na protest, ni to nije politička aktivnost. Ako kažem, sada bi trebalo da se učlaniš u tu i tu partiju, da ideš na njihov miting – to je političko djelovanje", naveo je on.

Kako je rekao, pojedinci mogu da rade šta god žele tokom pauze za ručak, vikendom i na društvenim mrežama.

"Svako može da ide na 16 minuta tišine ili može što god da radi na toj pauzi. Sve dok je van prostorija poslodavca, može da se ogrne u sliku Aleksandra Vučića i da pleše u ulici. Samo je bitno da to ne radi u ime poslodavca", kaže Reljanović.

Mediji su već izvještavali i o drugim vrstama odmazde prema privatnicima – nekima su prostorije napadali unajmljeni batinaši, a nekima dolazile inspekcije.

"Poslali su tri inspekcije u roku od nekoliko mjeseci, ali nisu mogli ništa da nađu", rekao je jedan vlasnik malog biznisa u gradu u zapadnoj Srbiji.

Nekoliko preduzetnika reklo je da su izgubili poslove sa javnim preduzećima ili kompanijama za koje su radili kao podizvođači na javnim poslovima.

"Pozvali su me na sastanak, gdje mi je direktor rekao da su oni zadovoljni sa saradnjom sa mnom i da bi željeli da se ona nastavi, ali kako sam podržao proteste, oni ne žele da imaju problema. Slična ili ista priča je bila i sa drugim javnim preduzećima kojima sam pružao usluge više od decenije. To se dalje nastavilo i sa skoro svim privatnim firmama kojima sam godinama pružao usluge, a imaju veze sa SNS-om", napisala je jedna osoba iz Novog Sada.

Nakon prosvete, zdravstvo je sektor iz kog se novinarima BIRN-a javilo najviše ljudi navodeći da su dobili otkaze, degradaciju pozicije ili premještaj.

Ovo se dešavalo širom Srbije i na svim nivoima zdravstvene zaštite – od domova zdravlja, do najznačajnijih i najvećih bolnica u Beogradu bez posla su ostajali svi – od tehničara do načelnika klinka. Među ljekarima koji su izgubili posao su profesor i hirurg Vladimir Dugalić sa Prve hirurške klinike Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, doktorica Vanja Stajić i medicinski tehničari Nemanja Velikić i Dejan Spremić iz Zavoda za urgentnu medicinu u Novom Sadu.

Od početka protesta, smjenjeni su: kardiolog Arsen Ristić sa mjesta načelnika Odeljenja za srčanu insuficijenciju i pomoćnika direktora Klinike za kardiologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS), Vladimir Arsenijević sa mjesta načelnika Hitnog prijema Urgentnog centra UKCS, Tatjana Adžić Vukičević sa mjesta načelnika drugog kliničkog odjeljenja Klinike za pulmologiju UKCS.

Miloš Nikolić smjenjen je sa mjesta načelnika Klinike za dermatologiju i venerologiju UKSC i njegov zamjenik Dušan Škiljević, Jelena Martić sa mjesta načelnika Službe za liječenje i ispitivanje bolesti novorođenčadi na Institutu za majku i dijete, Lidija Kandolf Sekulović sa mjesta načelnice odjeljenja Klinike za kožne i polne bolesti VMA.

Željko Mijušković smjenjen je sa mjesta načelnika Odseka za funkcijsku dijagnostiku Klinike za kožne bolesti VMA prekomandovan je u Niš, a Branko Dujović sa iste klinike u Novi Sad, hirurg Dragan Nikolić smjenjen je sa mjesta upravnika Urgentnog centra Kliničkog centra Vojvodine, hirurg Aleksandar Karamarković sa mjesta direktora Klinike za hirurgiju Nikola Spasić Kliničko-bolničkog centra Zvezdara, kardiolog Vladimir Zdravković sa mjesta rukovodioca Klinike za kardiologiju u Univerzitetskom kliničkom centru u Kragujevcu.

Slađana Petrović Ćika smjenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za anesteziologiju sa reumatologijom u Zdravstvenom centru Studenica u Kraljevu, Snežana Holcer Vukelić sa mjesta načelnice odjeljenja za prijem, trijažu i zbrinjavanje urgentnih stanja Opšte bolnice Sombor.

U Telekomu Srbije mnogi zaposleni strahuju od gubitka posla zbog odbijanja da odlaze na mitinge SNS-a. Tri nezavisna izvora potvrdila su za BIRN da se od zaposlenih konstanto traži da podrže režim. Iz Telekoma nisu odgovorili na pitanja BIRN-a do objavljivanja teksta.

federalna.ba/Beta

BIRN Srbija otkazi protesti