videoprilog Fatime Memić (Dnevnik 2)

BiH u rascjepu između velikosrpske težnje i evropskog puta

Kuda ide Bosna i Hercegovina - pitanje je za koje trenutno niko nema jasan odgovor. Šta se dešava s vlasti koja kreira trenutnu atmosferu je nepoznanica, kao i činjenica zašto evropski dužnosnici prizivaju domaće vlasti na dijalog u rješevanju problema u državi, istovremeno kažnjavajući sepratiste. A da stvar bude gora, nacionalizam nakon deset godina buja. Zašto?

Zemlje Zapadnog Balkana još imaju priliku da se vrate na kolosijek puta koji ide ka Evropskoj uniji, ali to moraju isključivo same učiniti. Od početnog proevropskog zaleta ostao je skok u mjestu, naročito Bosne i Hercegovine i Srbije. Upozorenje i od predsjednika Evropskog vijeća Antonija Coste. Koliko god Evropska unija bila odlučna da nastavi projekat ujedinjenja Evrope, zemlje regije, prije svega, moraju ispuniti reformske procese.

„Kada nemamo dobru dinamiku na evropskom putu, onda vaskrsavaju nacionalizmi koji su uvijek faktor kvarenja. Crna Gora je danas više nego ranije zapljusnuta utjecajem velikosrpskog nacionalizma i zbog toga, plašim se da je došlo do kvarenja određenih međususjedskih odnosa, uključujući i odnose s Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, rekao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Milo Đukanović: Zapadni Balkan danas dalje od Brisela nego prije deset godina

Milo Đukanović, bivši dugogodišnji lider Crne Gore, tokom razgovora i predavanja na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu o regionalnim odnosima i geopolitičkim izazovima na zapadnom Balkanu, izjavio je da Crna Gora nakon političkih grešaka s početka devedesetih godina proteklog...

Trenutni politički vrh Crne Gore prati ideologiju političkog Beograda, s njima zajedno pod okriljem i bh. entitet RS. Zaključci Svesrpskog sabora moderna su verzija nacrta Velike Srbije iz 19. stoljeća. Negdje na pola puta u rascjepu između velikosrpske težnje i evropskog puta našla se i Bosne i Hercegovine, zahvaljujući vodećoj politici SNSD-a. Ono što radi entitet RS jeste zapravo potpuno rušenje Dejtonskog mirnovnog sporazuma, naglašava dekan Fakulteta političkih nauka UNSA Sead Turčalo. Ugrožena državna stabilnost znači i ugrožen mir u cijeloj regiji.

„Entitet RS svojim ponašanjem i antiustavnim djelovanjem je napustio ono što je Dejtonski mirovni sporazum i smatram da upravo u tom kontekstu ponašanja entiteta RS, Bosna i Hercegovina kao država treba zauzeti ofanzivniju poziciju. Mi imamo ovdje jednu produženu ruku agresivne ruske politke koja sjedi u rukovodstvu entiteta RS. To međunarodna zajednica razumije“, poručio je Turčalo.

Ono što, izgleda, ne razumije međunarodna zajednica jeste da se s bjeguncima ne pregovara. Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, pozvao je rukovodstvo RS-a da se vrate na pitanja Evropske unije. Ne iznenađuje mnogo ovakva izjava, jer nije prva od predstavnika međunarodne zajednice, ali ostavlja prostor za nagađanja: Da li njima ništa ne znače odluke pravosuđa Bosne i Hercegovine koje je izdalo centralnu potjernicu za Dodikom, Viškovićem i Stevandićem? Ili silno žele Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji, pa makar to značilo rehabilitaciju Milorada Dodika.

„To je skandalozna izjava. Dijalog i dogovor unutar Bosne i Hercegovine apsolutno je važan i on je pretpostavka svake političke odluke, to nije sporno, ali mislim da dijalog s pojedincima, s liderima za kojima je raspisana centralna potjernica i koji ruše ustavni poredak apsolutno nije moguć“, ističe profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA Elmir Sadiković.

„Svaka priča koja vodi iz one perspektive - pogotvo birokrata EU - kako je potreban dijalog na način da se relativiziraju učinci različitih političkih aktera i da se, praktično, izjednačava neko ko urušava ustavni poredak Bosne i Hercegovine i onaj ko to brani je nešto što je pogrešno. Ni na koji način se ne može stupiti u dijalog s takvim akterima jer bi to legitimiralo njihove poteze“, poručio je Turčalo.

Dijalog i dogovor na papiru ne prati akcija - ni međunarodne zajednice, ni državne vlasti. Poruke kontradiktorne, interesi nepoznati. Zapad uvodi sankcije, traži reforme, jačanje pravosuđa, a onda poziva na razgovor. Domaći političari: Trojka odbija dijalog sa SNSD-om, traži intervenciju međunarodne zajednice. HDZBiH malo bi za evropski put, a malo i da sačuva SNSD. A zapravo, ostvari svoje političke ciljeve. Opozicija iz RS-a hoće funkcionalnu državu, ali onda glasa protiv hapšenja Dodika. Ako vam ništa nije jasno, ne brinite - samo njima jeste.

federalna.ba

regija Rusija EU Milo Đukanović