BiH pristupa okvirnoj konvenciji Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima

Vijeće ministara BiH prihvatilo je tekst Osnova za pristupanje Okvirnoj konvenciji Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, vladavini prava i demokraciji i zadužilo ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH da potpiše ovu konvenciju.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaduženo je da nakon potpisivanja Okvirne konvencije svu potrebnu dokumentaciji dostavi Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi pokretanja postupka ratifikacije.

Okvirnu konvenciju o umjetnoj inteligenciji i ljudskim pravima, vladavini prava i demokraciji usvojio je Odbor ministara Vijeća Europe i donio odluku da je otvori za potpisivanje 5. rujna 2024. godine u Vilniusu (Litva).

Predmet i svrha Okvirne konvencije je osigurati da aktivnosti u okviru životnog ciklusa sustava umjetne inteligencije budu usklađene sa zagarantiranim ljudskim pravima, demokracijom i vladavinom prava. Svaka od strana potpisnica Okvirne konvencije dužna je usvojiti odgovarajuće zakonodavne, upravne ili druge mjere u cilju provedbe odredbi utvrđenih ovom konvencijom.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH dalo je potporu potpisivanju ove konvencije, konstatirajući da je usuglašena s odredbama međunarodnog prava i međunarodnim pravilima i standardima. Također, pozitivna mišljenja na tekst Okvirne konvencije dostavile su resorna ministarstva na državnoj, entitetskoj, kantonalnoj i razini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Potpisivanjem Okvirne konvencije Bosna i Hercegovina će preuzeti obvezu donošenja novih i usklađivanja postojećih zakona i podzakonskih akata u cilju reguliranja navedene oblasti.

RADNA SKUPINA ZA IZRADU ZAKONA O PROVOĐENJU CER DIREKTIVE EU 

Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je u novom tekstu Odluku o imenovanju Radne skupine za izradu nacrta zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata u institucijama Bosne i Hercegovine, u procesu ispunjavanja preporuka Europske komisije.  

U Radnu skupinu imenovani su predstavnici državnih ministarstava sigurnosti; obrane; civilnih poslova; vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; prometa i komunikacija; te financija i trezora; kao i Uprave za neizravno oporezivanje; Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka, Direkcije za europske integracije, Neovisnog operatora sustava BiH i Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH.

Njihov zadatak je da u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove odluke sačine Nacrt zakona o zaštiti i otpornosti kritičnih subjekata na institucionalnoj razini BiH sukladno propisima EU u području otpornosti kritičnih subjekata (EU Direktiva 2022/2557 – CER Direktiva).

DOPUNOM ODLUKE OTKLANJAJU SE PROBLEMI ZA POSLOVNE SUBJEKTE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o dopuni Odluke o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava izvan Bosne i Hercegovine u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inozemstvu.

Osnivač predstavništva, odnosno poslovne jedinice u inozemstvu koji nije, sukladno dosadašnjoj odluci, dostavio zahtjev za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava entitetskom ministarstvu trgovine prije osnivanja zastupništva, dužan je dostaviti mu zahtjev za evidentiranje sredstava koja je koristio prilikom osnivanja zastupništva, odnosno poslovne jedinice, i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu dopune ove odluke.

Navedenim dopunama se uklanjaju problemi koji su se pojavili kod poslovnih jedinica koje posluju sukladno sporazumu iz 1995. godine o zapošljavanju radnika bosanskohercegovačkih poduzeća sa sjedištem u Republici Bosni i Hercegovini u svrhu izvršenja ugovora o izvođenju radova u SR Njemačkoj, a koji su ranije osnivali poslovne jedinice, bez provedbe procedure predviđene Odlukom o uvjetima za dobivanje dozvole za iznošenje sredstava iz Bosne i Hercegovine u svrhu osnivanja predstavništva i poslovne jedinice u inozemstvu iz 1998. godine.

IMENOVANO SAVJETODAVNO VIJEĆE ZA AKREDITIRANJE

Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o imenovanju članova Savjetodavnog vijeća za akreditiranje, nakon što je polovicom 2020. godine istekao mandat ranije imenovanim članovima.

U sastav Vijeća imenovano je 12 članova na mandat od četiri godine. Radi se o predstavnicima nadležnih institucija na državnoj razini te doktorima tehničkih znanosti, a za predsjednika Savjetodavnog vijeća imenovana je Šejla Ališić, uime Instituta za mjeriteljstvo BiH.

Imenovanje Savjetodavnog vijeća za akreditiranje važno je zbog implementacije zakonskih obveza Instituta za akreditiranje BiH i stvaranja pretpostavki za razvoj i jačanje sustava akreditiranja BiH i njegovog usklađivanja sa standardima EU-a.

NOVI SAZIV MJEŠOVITOG POVJERENSTVA ZA ZNANSTVENO-TEHNIČKU SURADNJU BIH I SRBIJE

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijelo je Odluku o imenovanju članova – predstavnika Bosne i Hercegovine u Mješovitom povjerenstvu za znanstveno-tehničku suradnju između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije.

Odlukom je u Mješovito povjerenstvo, a nakon isteka mandata prethodnog saziva, na mandat od pet godina imenovano četvoro predstavnika državnih i entitetskih resornih ministarstava, te tajnik Povjerenstva.

STRATEGIJA ZA PRIHVAT I INTEGRACIJU DRŽAVLJANA BiH PO OSNOVU SPORAZUMA O READMISIJI

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Strategiju za prihvat i integraciju državljana Bosne i Hercegovine koji se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu po osnovu sporazuma o readmisiji i Akcijski plan za razdoblje 2024. – 2026. godine.

Ova strategija predstavlja nastavak ispunjavanja obveza BiH iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, u cilju očuvanja bezviznog režima koji joj je odobren Odlukom Vijeća Europe od 14. prosinca 2010. godine, kao i obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To podrazumijeva usvajanje djelotvornih politika kojima će se uspostaviti funkcionalan sustav prihvata i integracije državljana BiH koji se vraćaju u BiH na osnovu sporazuma o readmisiji u društvo na djelotvoran, održiv i dugoročan način, uz puno uvažavanje njihovih prava, i na taj način pridonijeti smanjenju broja sekundarnih migracija državljana Bosne i Hercegovine.

Pored strateškog cilja i ciljeva koji iz njega proizlaze, ovom strategijom se ide i korak dalje i kao vizija promovira institucionalna organizacija koja će se po potrebi u budućnosti baviti i drugim aspektima migracijske politike koja se odnosi na državljane BiH i druge kategorije u potrebi, sukladno nadležnostima.

Dio Strategije je i Akcijski plan kao implementacijski dokument kojim su definirane aktivnosti koje će se realizirati u razdoblju od 2024. do 2026. godine, uz navođenje odgovornih aktera i rokova za njihovu realizaciju. Akcijski plan će se po potrebi revidirati na godišnjoj razini, a nakon razdoblja za koji je donesen i na temelju eksterne evaluacije izradit će se novi za iduće srednjoročno razdoblje.

ČETVRTO PERIODIČNO IZVJEŠĆE O PRAVIMA SVIH RADNIKA MIGRANATA

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usvojilo je Četvrto periodično izvješće Bosne i Hercegovine o pravima svih radnika migranata i članova njihovih obitelji.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH zaduženo je da ovo izvješće dostavi Ministarstvu vanjskih poslova BiH koje će ga proslijediti Odboru za zaštitu prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji u Ženevi.

Bosna i Hercegovina je jedina europska država koja je ratificirala Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji, koja predviđa visoke standarde zaštite prava stranih radnika migranata. Također, sukladno Konvenciji, Bosna i Hercegovina ima obvezu podnije izvješće Generalnom tajništvu UN-a.

Generalni zaključak u Četvrtom periodičnom izvješću je da se ova konvencija implementira u kontinuitetu i na svim razinama, ali da ostaju izazovi u pogledu preuzimanja svih standarda koje ona podrazumijeva.

U razdoblju 2019. – 2024. godine postignut je određeni napredak koji se odnosi na zakonske i druge mjere koje je poduzela BiH. U kolovozu 2023. godine usvojene su Izmjene i dopune Zakona o strancima koji je usklađen s dvije uredbe i dvije direktive Europske unije, a u tijeku je izrada podzakonskih akata.

Tijekom 2022. usvojena je Strategija migracija i azila 2021. - 2025. godine koja predviđa mjere i aktivnosti na unapređenju sustava sveobuhvatnog upravljanja migracijama i azilom. Također, Vijeće ministara BiH je u 2022. godini usvojilo Pravilnik o standardima funkcioniranja i drugim pitanjima značajnim za rad Centra za prihvat i smještaj tražitelja azila.

Bosna i Hercegovina je osigurala humane i zakonite uvjete smještaja migranata, a u rad i funkcioniranje ovih centara su, pored nadležnih institucija, uključene i UN agencije i međunarodne organizacije.

USVOJEN MIGRACIJSKI PROFIL BiH

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo je Migracijski profil Bosne i Hercegovine za 2024. godinu, koji osigurava uvid u ključne trendove u oblasti migracija. 

U Migracijskom profilu se navodi da su bh. diplomatsko-konzularna predstavništva u prošloj godini izdala 12.955 viza u odnosu na 21.261 u 2023. godini, što je smanjenje za 39,07 % . Manji broj je i izdanih viza na granici BiH, i to njih 13 u 2024. godini, dok je godinu ranije izdano 18 viza, čime se ispunjava ranije postavljeni cilj o smanjenju broja izdanih viza na granici, koji korespondira sa zahtjevom EU-a.

Granična policija BiH odbila je 2.288 ulazaka u Bosnu i Hercegovinu u 2024. godini, što je povećanje za 5,93 % u odnosu na 2023. godinu, kada je odbijeno 2.160 ulazaka. Istodobno, broj otkrivenih nezakonitih prelazaka državne granice Bosne i Hercegovine u prošloj godini je iznosio 11.298 i smanjen je za 17,19 % u odnosu na prethodnu godinu, kada je otkriveno 13.643 nezakonitih prelazaka granice.

Strancima je odobreno 14.909  privremenih boravaka u BiH u 2024. godini, u odnosu na 13.481 u 2023. godini, te 430 stalnih boravaka, 16 manje nego godinu ranije. Primjećuje se kontinuitet sedam najčešćih država podrijetla kod stranaca kojima je odobren ili produžen privremeni boravak u BiH, a to su: Turska, Srbija, Hrvatska, Indija, Kina, Crna Gora i Njemačka.

Nastavljen je trend rasta broja rješenja o protjerivanju i u prošloj godini, kada je doneseno 3.177 rješenja, više za 23,04 % u odnosu na 2023. godinu, kada su donesena ukupno 2.582 rješenja o protjerivanju, što je i tada predstavljalo rast za 57,63 % u odnosu na 2022. godinu.

U 2024. godini zabilježena su 43 otkaza bezviznog ili privremenog boravka s mjerom protjerivanja, što je također povećanje od 53,57 % u odnosu na 2023. godinu, kada je taj broj iznosio 28.

Tijekom 2024. godine u BiH su se vratila 33 bh. državljana, što je smanjenje za 73 % u odnosu na 2023. godinu, kada se uz pomoć i potporu Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosnu i Hercegovinu vratila 124 bh. državljana. Po programima IOM-a, u razdoblju od 2015. godine do 2024. godine u Bosnu i Hercegovinu dobrovoljno su se vratila 1.663 bh. državljana.

Sukladno sporazumima o readmisiji u prošloj godini prihvaćeno je 470 u odnosu na 402 bh. državljana u 2023. godini, dok je po Sporazumu o readmisiji s Republikom Hrvatskom u proceduri koju je provodila Služba za poslove sa strancima prihvaćeno 3.049 državljana trećih zemalja, što je za 28 % manje u odnosu na 4.264 u 2023. godini.

Službi za poslove sa strancima u 2024. godini prijavljena su ukupno 25.284 nezakonita migranta, što predstavlja smanjenje od 26,52 % u odnosu na 2023. godinu.

Azil u Bosni i Hercegovini zatražile su 234 osobe u 2024. godini, dok je 2023. godine taj broj iznosio 147 osoba, što iznosi povećanje od 59,18 %.

MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI ZA 2024. GODINU

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za siječanj – prosinac 2024. godine, u kojoj se navodi da je, prema preliminarnim podacima, u Bosni i Hercegovini nastavljen trend rasta gospodarske aktivnosti.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS) za razdoblje siječanj - rujan 2024. godine, procjenjuje se da je realni rast BDP-a u Bosni i Hercegovini iznosio 2,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Domaća tražnja (potrošnja i investicije) bila je glavni nositelj ekonomskog rasta, dok je izvozna tražnja imala negativan utjecaj na rast BDP-a.

Ako se kretanje BDP-a u Bosni i Hercegovini u razdoblju siječanj - rujan 2024. godine promatra po proizvodnom pristupu, vidljivo je da su sektori čija kretanja su determinirana domaćom tražnjom predstavljali glavni oslonac rasta. Tako se može konstatirati da su povećanja u sektoru usluga (trgovina na veliko i malo, informacije i komunikacije, te hotelijerstvo i ugostiteljstvo) dali najznačajniji doprinos ekonomskom rastu. S druge strane, tijekom promatranog razdoblja izostao je značajniji doprinos roba uslijed smanjenja proizvodnje u okviru prerađivačke industrije i energetskog sektora.

Usporavanje ekonomske aktivnost u zemljama EU i regije dovelo je do smanjenja razine fizičkog obujma industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, što se naročito odnosi na prerađivačku industriju. Tako je, prema podatcima BHAS-a za 2024. godinu, zbog slabljenja izvozne tražnje za bh. proizvodima, u Bosni i Hercegovini registriran pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje od 4,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Prema zvaničnim podacima BHAS-a, ukupna trgovina na malo u Bosni i Hercegovini, u razdoblju siječanj - prosinac 2024. godine ostvarila je realni rast prometa od 6,4%. Promet u navedenom razdoblju je iznosio 17,94 milijardi KM i viši je, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, za 1,09 milijardi KM.

Zaposlenih osoba u BiH u studenom 2024. godine bilo je oko 859.300, što je za 0,8% više u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U prosincu 2024. godine registrirano je oko 320.700 nezaposlenih osoba, što je za 6,6% manje u odnosu na prosinac prethodne godine.

Prosječna neto plaća u Bosni i Hercegovini u studenom 2024. godine iznosila je 1.406 KM i nominalno je veća za 7,8% u odnosu na studeni 2023. godine. Uzme li se u obzir rast cijena, realni rast neto plaće iznosio je 6,2%.

INFORMACIJA O CARINAMA KOJE SU UVELE SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Zaduženo je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u roku od 15 dana, u suradnji s nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini, pripremi i Predsjedništvu BiH dostavi na daljnje nadležno postupanje Pismo namjere koje će sadržavati listu oblasti (uključujući, ali ne ograničavajući se na: trgovinu, ekonomiju, energetiku, izravne strane investicije, infrastrukturu, carinske odnose) u kojima postoji interes za suradnju Bosne i Hercegovine sa Sjedinjenim Američkim Državama na bilateralnoj osnovi.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da u okviru svoje nadležnosti razmotri mogućnosti u cilju stvaranja pretpostavki za otpočinjanje bilateralnih konzultacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država vezanih za slobodnu trgovinu ili utvrđivanje odgovarajućih carinskih tarifa i o tome informira Vijeće ministara BiH.

Također, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zaduženo je da Informaciju o carinama koje su Sjedinjenje Američke Države uvele ostatku svijeta s usvojenim zaključcima dostavi Predsjedništvu BiH odmah nakon usvajanja.

U Informaciji se navodi da se Bosna i Hercegovina našla na listi država kojima je uvedena visoka carina za izvoz u SAD, te da se bilateralni podatci o robnoj razmjeni značajno razlikuju, što ukazuje na potrebu da se partnerima u Sjedinjenim Američkim Državama daju potrebna pojašnjenja.

Saopćenje