BiH naredne sedmice dobija kandidatski status?

Bosna i Hercegovina će naredne sedmice najvjerovatnije dobiti status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Tačnu potvrdu trebali bi dobiti narednog četvrtka na zasjedanju Evropskog vijeća. Do tada sve analize i stavovi upućuju na to da bi takav ishod i ubrzana dodjela kandidatskog statusa bilo najbolje moguće rješenje za BiH pa čak da bi to značilo i ispravljanje nepravde prema našoj zemlji koja zbog brojnih političkih opstrukcija sve ovo vrijeme nije uspjela ispuniti zadate uvjete za pristupanje.

Iako su određene zemlje poput Nizozemske, Njemačke i Francuske bile skeptične spram dodjele kandidatskog statusa, čini se kako to više nije slučaj. Iako ne u potpunosti zadovoljni napretkom BiH, Nizozemci smatraju da davanje statusa zemlje kandidata Bosni i Hercegovini nema nikakve pravne ili operativne posljedice. A sasvim je izgledno da i ostale zemlje članice neće biti prepreka kandidatskom statusu BiH. To potvrđuju i poruke predsjednika Evropskog vijeća Šarla Mišela sa samita u Tirani, koji je kazao da je na stolu jasan prijedlog za BiH:

 „Mi podržavamo napore BiH da se osigura kandidatski status. Ne želim da prejudiciram ništa. Vidimo da kolege iz BiH naporno rade na pripremi za sastanak naredne sedmice.“

A da su ovosedmični sastanak u Tirani i poruke koje su poslali i domaći i strani zvaničnici pogodovale pozitivnijoj atmosferi smatra i  Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina:

 „U smislu da EU je ponovo tu, da EU ima određene projekte te finansijsku podršku, od podrške građanima direktno do podrške malim i srednjim preduzećima s obzirom na energetsku i inflatornu krizu, do ove priče o proširenju, to jeste da je proširenje jedina politika prema zemljama Zapadnog Balkana. A i čuli smo kancelara Šolca da kaže kako onaj skepticizam koji smo imali prema proširenju prije samo godinu dana od strane Francuske i Nizozemske više ne postoji. Tako da su se oni zaista potrudili da pošalju poruku regionu da je EU i politika proširenja nazad u igri. Mislim da i u onome što je predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović nakon sastanaka rekla potvrđuje da je i na tim zatvorenim dijelovima sastanaka bilo isto tako.“

Ćerimagić smatra da je sasvim opravdano mišljenje većine šefova zemalja članica da je BiH nepravedno ranije izostavljena iz procesa, ali da to ne znači da naše institucije i dalje ne snose veliki dio odgovornosti za neispunjavanje uvjeta. Istog stava je i Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH koji kaže kako domaće strukture napokon moraju pokazati ozbiljnost te prvenstveno u što kraćem mogućem roku formirati vlast na svim nivoima:

„Mi moramo što prije da formiramo Vijeće ministara, jer je ono nekako najdirektnije i najvažnije kada je riječ o EU integracijama i mehanizmu koordinacije, ali također i sve ostale institucije počevši od entitetskih do kantonalnih Vlada, jer su svi uključeni u taj mehanizam. Tako da prijeko je potrebno i konstituiranje vlasti na svim nivoima kako bi se svi ovi prioriteti odnosno ove tačke mogle implementirati u doglednom, roku, a ja se nadam da ćemo mi kada dobijemo taj status kandidata zaista prionuti u što agilniji vid ispunjavanja svih ovih zadanih prioriteta.“

EU kroz prste može progledati djelomično, ali ni mi ne smijemo zanemariti činjenicu da EU ima svoje politike i standarde i da mi izvan toga ne možemo-kaže Plakalo. Istovremeno, analitičar Inicijative za Evropsku stabilnost Adi Ćerimagić izražava i djelomični skepticizam spram određenih procesa unutar EU za koje tvrdi da ne pogoduju zemljama Zapadnog Balkana. Evo i zašto:

 „U najkraćem mogućem roku zato što i kancelar Šolc i predsjednik Makron kažu da naredna zemlja članica sa Zapadnog Balkana može postati tak kada se izvrše interne reforme unutar EU, a vidimo zbog različitih pozicija unutar same EU da te interne reforme ne idu i ne samo da ne idu brzo već se uopće ne nazire neki horizont u kojem bi se mogle dogoditi pa stoga to znači da priča o povratku politike proširenja za zemlje zapadnog Balkana ovisi o nečemu što je izvan moći samih zemalja Zapadnog Balkana „

U iščekivanju pozitivnog ishoda iz Brisela, bitno je naglasiti da kandidatski status nije automatski i članstvo pogotovo kada je riječ o BiH za koju će zapravo biti samo podsticaj i izraz dobre volje EU da nastavimo sa reformama. Kandidatski status imaju sve zemlje Zapadnog Balkana izuzev Kosova i u tom statusu BiH može provesti i narednih deset godina ukoliko i sama ne bude poduzimala korake koje će je približiti punom članstvu.