Bidenova administracija organizira drugi samit za demokratiju
Svjetski lideri okupit će se u ovoj sedmici na drugom Samitu za demokratiju koji su organizirale Sjedinjene Države, skupu za koji kritičari kažu da ilustruje zaustavljanje napretka koji je Bidenova administracija postigla u unapređenju ljudskih prava i demokratije kao fokusa svoje vanjske politike.
Počevši od srijede, događaj uključuje 120 zemalja, grupa civilnog društva i tehnoloških kompanija, a uključit će i strateški važne zemlje u kojima su grupe za ljudska prava izrazile zabrinutost za stanje demokratije, kao što su Indija, Poljska i Izrael.
Zagovornici prava pohvalili su administraciju što je stavila fokus na demokratiju, ali kažu kako postoji malo dokaza da su zemlje koje su se pridružile samitu postigle napredak u poboljšanju svojih demokratija, te da ne postoji formalni mehanizam koji bi učesnike privukao na skromne obaveze preuzete na prvom sastanku.
Administracija je također oklijevala da donese teške odluke potrebne kako bi pokazala da ljudska prava stavlja u srce svoje vanjske politike, kažu stručnjaci.
- Mislim da je ova administracija, kao i svaka druga, upravo otkrila da je to preteško - kazala je Tess McEnery, koja je radila na pitanjima ljudskih prava u Bidenovoj administraciji do augusta 2022., a sada je u Projektu za demokratiju na Bliskom istoku.
Dodala je da zato što SAD nisu u stanju drastično promijeniti odnos sa zemljama vitalnim za njihove strateške interese poput Indije, "umjesto čega imamo samit".
Krize poput rata u Ukrajini samo su otežale Bidenov cilj okupljanja demokratija protiv autokratskih vladara.
Washington je optužio Rusiju da je počinila zločine u svojoj invaziji i okupio druge zemlje da podrže Ukrajinu. To je, međutim, ponekad dolazilo na račun čvrste linije prema demokratiji i pravima na drugim mjestima, uključujući Venecuelu, koju je američka delegacija posjetila u martu kako bi pokušala uvjeriti njenu autoritarnu vladu da pumpa više nafte.
- Bidenova administracija otišla je tako daleko da je pregovarala s jednim diktatorom kako bi se suprotstavila drugom, pokazujući spremnost da ostavi po strani principe za rješavanje hitnih problema – izjavio je Christopher Hernandez-Roy iz Centra za strateške i međunarodne studije na telefonskom brifingu uoči samita.
Američki zvaničnici odbacuju kritike da su nanijeli udarac ljudskim pravima ili demokratskom nazadovanju, ali kažu da su svjesni "legitimne kritike" upućene administraciji po tom pitanju.
- Branit ću činjenicu da se ljudska prava pojavljuju u svakom bilateralnom odnosu koji imamo - izjavio je visoki zvaničnik Bidenove administracije.
Prvobitno zamišljen kao lično okupljanje, prvi samit je održan online praktično zbog COVID-19. Drugi samit je odgođen za nekoliko mjeseci i sada će također biti uglavnom online.
Virtualni format doprinosi osjećaju da je samit manji prioritet, što otežava učesnicima da proguraju hrabre reforme, rekao je jedan aktivista civilnog društva, koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman jer je uključen u organizaciju samita.
Domaćini ovogodišnjeg samita bit će Sjedinjene Države, Kostarika, Zambija, Holandija i Južna Koreja, u aranžmanu za koji američki zvaničnici kažu da će ohrabriti zemlje da se više uključe u proces, prenosi Reuters.
federalna.ba/Fena