videoprilog Berine Pašalić (Dnevnik 2)

U Hrvatskoj vrijedi samo SUM, akademskoj zajednici krivi privatni univerziteti

Više od 400 studenata Zeničkog univerziteta ovog vikenda dobilo je diplomu prvog ili drugog ciklusa studija i zvanje akademskog građanina. No ovaj teško stečen status na javnom univerzitetu mogao bi biti prepreka do ostvarivanja zaposlenja i to u najbližem susjedstvu. Od juna prošle godine Republika Hrvatska je institutom vrednovanja ocijenila da diplome s visokoškolskih ustanova u našoj zemlji, osim Mostarskog sveučilišta, ne zadovoljavaju njihove kriterije. Prema tvrdnjama akademske zajednice, 31 privatna visokoškolska ustanova koja izdaje diplome jedna je od najjasnijih razloga zbog čega su bh. diplome postale sumnjive u okruženju.

Jedan od ključnih problema s kojim se susreće akademska zajednica je problem vrednovanja i priznavanja diploma s visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini, na čemu se aktivno radi na rektorskim konferencijama. No, kako bi se napravio korak naprijed u rješavanje problema neophodno je da se uključe i osnivači univerziteta.

„Ovo je prilika da u otvorenom razgovoru vidimo u čemu se ogleda i kako prevazići taj problem koji je egzaktan: Republika Hrvatska ne priznaje diplome s javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini“, kaže prof. dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici.

„To košta, crpi ljudstvo, ali je to put koji moramo proći. Apel je našim osnivačima da nema novca od studenata za sve ove procese. To mora shvatiti društvo, država. To najvitalniji, najsnažniji poticaj našeg društva ka približavanja EU“, poručuje prof. dr. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru.

Diplome sa Sveučilišta u Mostaru (SUM) jedine su od bosanskohercegovačkih pozitivno vrednovane u susjednoj Hrvatskoj. Upravo su finansijska sredstva jedan od razloga zašto je izuzetak od trenutno unificiranog pravila ovo sveučilište.

„Imamo aktivnu evropsku reakreditaciju koju prolazimo svakih pet godina. Ona je skupa, mukotrpna i teška“, napominje Tomić.

S druge strane, problem vrednovanja za Hrvatsku aktivan je tek od prošle godine, što ukazuje na to da je razlog dublji, ali na pitanje da li je opravdan postavlja se neupitna činjenica da od 39 visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini čak 31 je privatna. Iako Bosna i Hercegovina ima istih deset kriterija kao EU, neophodno je popraviti numerička predviđanja, ali i ojačati kriterije same akreditacije visokoškolskih ustanova.

„Oni su naši prvi susjedi i znaju stanje u Bosni i Hercegovini. U zadnje dvije decenije, mogu reći nažalost, u Bosni i Hercegovini formiran je i registriran veliki broj privatnih univerziteta i visokih škola bez poštivanja osnovnih akademskih kriterija“, ističe prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu.

„Problem je što u Bosni i Hercegovini imamo 12 nadležnih subjekata i oni vrše akreditaciju. Agencija učestvuje samo u jednom dijelu tog postupka imenovanjem članova komisije stručnjaka upisanih u državni registar. Treba u tih deset kriterija da visokoškolske obrazovne ustanove i nadležne obrazovne vlasti propišu da svaki od tih kriterija bude ispunjen u dovoljnoj mjeri“, naglašava dr. Enes Hašić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH.

Iako je ovakvo stanje nezadovoljavajuće i diskriminirajuće u pogledu bh. javnih univerziteta, pozitivna strana je da naši studenti školovanje mogu nastaviti na hrvatskim univerzitetima, a ocjena valjanosti nije obavezna za poslodavce, osim u slučaju tzv. reguliranih profesija kao što su medicina, pravo, dok u ostalim slučajevima krajnju odluku o valjanosti bh. diplome donosi sam poslodavac.

federalna.ba

visokoškolske ustanove univerzitet sveučilišta Hrvatska diplome
Hrvatska Rezolucija o genocidu u Srebrenici
0 02.05.2024 21:42
Los Angeles sukobi univerzitet
0 01.05.2024 12:53
univerzitet hapšenja protesti
0 26.04.2024 10:13
Andrej Plenković HDZ Hrvatska
0 25.04.2024 21:31
Andrej Plenković Hrvatska Rafale
0 25.04.2024 19:48