Bez dogovora o sjednici na kojoj bi se birala nova vlada Crne Gore

Lideri parlamentarne većine nisu uspjeli danas da dogovore zakazivanje sjednice parlamenta Crne Gore na kojoj bi bila izabrana nova vlada na čelu sa mandatarom Miodragom Lekićem, a na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku kojim se ustavna ovlaštenja predsjednika prenose na Skupštinu.

Parlamentrana većina je počela danas pregovore nakon što je predsjednica parlamenta Danijela Đurović dala mandat Lekiću i pored upozorenja međunarodne zajednice da postoji mogućnost da ne sarađuju sa vladom koja je izabrana na osnovu neustavnih izmjena zakona.

Lider Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić kazao je nakon sastanka da su poslanici koalicije Crno na bijelo (URA Dritana Abazovića i savez CIVIS) i poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) rekli da nisu spremni da sa njima zakažu sjednicu Skupštine na kojoj bi se birala vlada i šef parlamenta.

"Mislimo da u najskorije vrijeme treba da Danijela Đurović i Milo Đukanović (predsjednik Crne Gore) naprave dogovor kako bi istog dana bili raspisani parlamentarni i predsjednički izbori. To je racionalno. Sa žaljenjem konstatujem da smo uložili mnogo vremena da dođe do dogovora, da smo bili pošteni ortaci, što ne mogu reći za sve", rekao je Mandić i dodao da će vrijeme pokazati "šta je pozadina cijele priče".

Istkao je da mu je žao što je do ovoga došlo, ali da "Crna Gora nema vremena za gubljenje".

Predsjednički izbori treba da budu održani na proljeće.

URA i SNP imaju ubjedljivu većinu u vladi kojoj je u avgustu izglasano nepovjerenje. Ukoliko bi bila izglasana nova Vlada, na osnovu ranijeg dogovora, SNP-u i Uri će pripasti polovina mjesta u vladi, a budući premijer će imati "zlatni glas" prilikom odlučivanja.

Sastanku koji je inicirao Lekić, prisustvovali su, osim njega, čelnici Nove srpske demokratije (Nova) Andrija Mandić, Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević, Demokrata Aleksa Bečić, Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, predsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović i funkcionerka te partije Ana Novaković Đurović, čelnici Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, Prave Crne Gore Marko Milačić, Radničke partije Maksim Vučinić i CIVIS-a Srđan Pavićević.

Crna Gora je mjesecima u političkoj i institucionalnoj blokadi, a građani na protestima traže od političara deblokadu i vanredne parlamentarne izbore.

U novembru su po drugi put usvojene izmjene Zakone o predsjedniku Crne Gore, kojim Skupština preuzima dio nadležnosti šefa države čime omogućava parlamentranoj većini da samostalno imenuje svog kandidata za mandatara i formira novu vladu, treću u posljednje dvije godine.

Venecijanska komisija Savjeta Evrope je dala negativno mišljenje o tom zakonu, a Evropska komisija pozvala Skupštinu Crne Gore da ga povuče i pozvala političke aktere na deblokadu Ustavnog suda koji je u krnjem sastavu od septembra.

Oštre poruke su zvaničnicima u Podgorici direktno prenijeli ministri inostranih poslova Austrije i Slovenije Aleksander Šalenberg i Tanja Fajon, poručujući da će EU ozbiljno preispitati da li će sarađivati sa Vladom koja bi bila fomirana na osnovu aktuelnog "upitnog" Zakona o predsjedniku.

Specijalni izaslanik SAD Pablo Eskobar ocijenio je da je Crna Gora "skoro u kolapsu", da bi formiranje nove Vlade bez izbora bio "rizičan potez" i saopštio da Vašington "ne vidi kako bi mogao da sarađuje" s vladom formiranom na osnovu spornog Zakona o predsjedniku.

federalna.ba/Beta