Berislav Kutle za FR: Pad standarda i pad budžeta građana BiH tek se realno očekuje u ovoj godini

Razgovarala Amra Ličina

Banka Silicijumske doline 16-ta po veličini u Americi, doživjela je krah nakon što su njeni klijenti, većinom zaposleni u tehnološkim kompanijama, povukli novac zbog strahovanja radi finansijskog stanja u toj instituciji. Kolaps Banke Silicijumske doline doveo je do pada vrijednosti akcija gotovo svih finansijskih institucija. Zbog ove situacije, kao i rastuće inflacije sve češće se pominje ponovna finansijska kriza slična onoj od prije 15 godina. O ovoj temi ZA Radio Federacije govorio je Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH.

Da li postoji realna šansa da se ponovi bankarska kriza slična onoj iz 2008. godine?

„Mislim da ta šansa realno ne postoji iz više razloga. Jedan od tih razloga je da se dobro naučilo 2008. šta kriza može izazvati, a drugi je što su sve zemlje i Amerika i Švicarska pripremljene za ovaj tip događaja. Ne smijemo zaboraviti da Amerika ima preko tisuću i po banaka i da je svake godine propadalo od pet do dvadeset banaka, a zadnje dvije godine nije propala nijedna. Jedan od razloga propasti te banke je regulator koji je olabavio politiku. U Americi je prije bilo da ona banka koja ima do 50 milijardi dolara je bila pod labavijom regulativom. U vrijeme Trampa tu regulativu su povećali na 250 milijardi te u tu kategoriju spada i ta banka. Amerika je već svojim novcem pokrila sve depozitare i time spasila lanac banaka i dovela dotle da se zaustavi ta bankarska kriza, koja je uvjetno rečeno naglo nastala. Tako je Bajden sa svojim mjerama zaustavio tu krizu i riješio situaciju u Americi.“

Koliko je stabilan bankarski sistem u Evropi i koji je direktan negativan utjecaj tih događaja na naše bankarstvo, konkretno u Bosni i Hercegovini?

„Jedan dio krize sad se pojavio i u Evropi. Prvo u Švicarskoj pa onda u Njemačkoj. Banka u Švicarskoj koja je bilježila gubitke bila je povezana sa kriminalom i očekivalo se da će se nešto takvo dogoditi. Švicarska država je dala gotovo 280 milijardi švicarskih franaka plus 17 milijardi obveznica i na taj način je taj švicarski sustav doveden do neke normalne situacije. Međutim ti bankarski sektori nisu slični našim. Mi imamo konzervativno bankarstvo u kojem su na aktivi krediti, a pasivi su depoziti tako da je fiksna strana i jedna i druga vezana za novac. Kad govorimo o Njemačkoj, Dojče banka (Deutsche Bank) je izašla sa nekim problemima, ali je za razliku od Švicarske već prije tri godine restruktuirala bilansu i ima godišnju dobit preko tri milijarde eura tako da je ona sama regulirala situaciju. Kada pričamo o Bosni i Hercegovini – bankarski sektor je siguran jer je izuzeztno dobro kapitaliziran što znači da banke imaju dovoljno svog kapitala. Sa druge strane je likvidan. Imamo depozitnu stranu gdje imamo više depozita od potražnje za kreditima. Imamo dobru profitabilnost, samo ove godine preko 500 miliona je bila profitabilnost banaka. Imamo uređen sustav kao i zakone jedne i druge agencije koji su sinhronizirani sa Evropskom unijom. Tako da nema te poveznice i nema te bojazni za bankarski sustav, osim što smo uvozno orijentirani kroz sve te proizvode i kroz inflaciju koju uvozimo jer je mi sami ovakvu ne bi proizveli zbog činjenice da nam je valuta fiksna u odnosu na EURO, ali jasno je da indirektno svi negativni događaji se odražavaju i na nas.“

Inflacija je uzdrmala cijeli svijet, nismo ni mi izuzetak. Kolika je trenutna inflacija u BiH, ima li naznaka da će uskoro početi opadati?

 „Još uvijek imamo dvocifrenu inflaciju i bila je preko 15%. Nemam službene podatke, ali se nadam da je ona danas ispod 15%. Promjenom inflacije u Evropi, indirektno će se smanjivati inflacija i kod nas. U Evropskoj uniji već u ovoj godini, kako predviđaju, inflacija pada na nižu razinu od pretpostavljene, tako da se pretpostavlja da ne bi trebalo doći do rasta kamatnih stopa nadalje. Ali ne smijemo zaboraviti efekti inflacije od prošle godine će se tek osjećati sada u ovoj godini. Pad standarda i pad budžeta građana Bosne i Hercegovine tek se realno očekuje u ovoj godini. Plus inflacija koja će biti u ovoj godini. A sa druge strane nemamo povećanje realnog primanja građana. Ta primanja su puno manja od inflacije. Tako da dobro treba paziti pogotovo kod zaduženja, jer će svakom građaninu budžet padati, a zaduženje ostaje na nekoj fiksnoj razini.“

Trebamo li se bojati recesije?

 "Inflacije se uvijek treba bojati. A sa druge strane ona je prednost za onoga ko je iskoristi. Jer ako pada vrijednost novca a vi na vrijeme uložite u nešto, znači u godini dana imate veću vrijednost nego što je vrijednost novca jer je ona pala. Sa druge strane ako ste zaduženi pogotovo kreditno, a taj kredit potrošite za neku robu koja nema novu vrijednost onda ste u problemima, ne zbog kamate nego zbog glavnice. A onda kad gledamo običnog građanina njemu standard pada jer on prima danas neku prosječnu plaću od tisuću i nešto KM u BiH i za nju može kupiti iks proizvoda minus inflacija, to je 10 do 15%, gdje je jasno da se odražava negativno za sve građane u Bosni i Hercegovini. Pogotovo za najveći dio građana koji imaju prosječna, a posebno onih sa ispod prosječnim primanjima mjesečno.“

Građane, nakon inflacije i njenog utjecaja na životni standard, najviše interesuje kretanje kamatnih stopa. Može li se očekivati značajniji rast kamatnih stopa?

 „Ne bi trebalo očekivati značajniji rast iz više razloga. Jedan razlog je što se po pretpostavkama ne očekuje veći rast EURIBORA-a. Druga stvar je što u Bosni i Hercegovini povećanje EURIBORA-a je povećanje kamatne stope na depozite. U Bosni i Hercegovini je još uvijek minorno povećanje kamatne stope na depozite, a znači i realan razlog za toliko povećanje kamatne stope na kredite. Imamo unutar bankarskog sektora najveći postotak kredita vezan sa promjenjivom kamatnom stopom plus naknada. I teorijski i zakonski banke imaju pravo podizati kamatnu stopu koliko se miče EURIBOR, ali u stvarnom životu ne bi trebalo jer nemaju razlog. Sa druge strane i agencije za bankarstvo su svojom mjerom već sada ograničile rast kamatnih stopa na 2%, te se pripremaju uvesti mjeru u kojoj će rast kamatnih stopa na kredite moći biti onoliko koliko je povećanje kamatnih stopa na depozite. Sa obzirom da se ne očekuje neko povećanje na depozite ne treba previše strahovati. Po ovim mjerama ni za povećanje kamatnih stopa na kredite. Ali, bez obzira na to onaj ko ima fiksna primanja najbolje da se sa bankom dogovori oko fiksne kamatne stope.“