Belgija odbila plan EU-a: Zamrznuta ruska imovina ne ide za pomoć Ukrajini

Belgija je danas odbacila plan upotrebe zamrznute ruske imovine za podršku ukrajinskoj ekonomiji i ratnim naporima u naredne dvije godine. Belgija procjenjuje da taj plan predstavlja veliki finansijski i pravni rizik.

Procjenjuje se da će budžet i vojne potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu iznositi oko 130 milijardi eura. Evropska unija se obavezala da će pomoći, a od početka rata 2022. je već uložila više od 170 milijardi eura.

Najveći raspoloživi iznos sredstava dolazi kroz zamrznutu rusku imovinu. Većina novca se nalazi u Belgiji (oko 194 milijarde eura), u Japanu (oko 43 milijarde eura), dok su manji iznosi smješteni u SAD-u, Velikoj Britaniji i Kanadi.

"Reparacioni kredit"

Evropska komisija trebalo bi kasnije danas da objavi detalje svog prijedloga o upotrebi ruskog novca kao zaloga za pomoć Ukrajini putem „reparacionog kredita“.

Međutim, belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot izjavio je da njegova zemlja smatra ovu opciju najgorom od svih jer je rizična i „nikada ranije nije primijenjena“. Prevo je pozvao EU da pozajmi novac za Ukrajinu na međunarodnom tržištu, što smatra „dobro poznatom, robusnom i predvidivom opcijom“.

„Kreditna šema za reparacije nosi posljedice ekonomske, finansijske i pravne prirode. Nije prihvatljivo koristiti novac i ostaviti nas da sami snosimo rizike“, rekao je Prévot.

Zabrinutost zbog pravnih i ekonomskih implikacija

Belgija se plaši da bi Euroclear, finansijska kuća sa sjedištem u Briselu koja kontroliše zamrznutu rusku imovinu, mogla upotrijebiti pravne mjere ako Rusija ospori bilo kakvu upotrebu sredstava, ili ako to našteti imidžu i poslovnim interesima kuće.

Prevo je dodao da Belgija smatra da njeni partneri iz EU ne primjećuju zabrinutost:

„Ne želimo naljutiti naše partnere ili Ukrajinu. Jednostavno želimo izbjeći potencijalne katastrofalne posljedice za državu članicu koja pokazuje solidarnost, a da joj se ista solidarnost ne uzvrati“, rekao je Prévot.

140 milijardi eura kredita

Zemlje EU-a bi pozajmile Ukrajini oko 140 milijardi eura. Novac ne bi bio zaplijenjen kao takav, jer bi ga Kijev vratio kada Rusija plati značajne reparacije za ratna razaranja. Ukoliko Moskva odbije, sredstva bi ostala zamrznuta.

Evropski partneri Belgije insistiraju da razumiju stav zemlje. Johann Wadephul, njemački ministar vanjskih poslova, rekao je: „Zabrinutost Belgije shvatamo ozbiljno. Ona je opravdana, ali problem se može riješiti ako zajedno preuzmemo odgovornost.“

Njegov nizozemski kolega David van Wijngaarden, naveo je da su ta sredstva ključna: „Moramo podržati ukrajinsku ekonomiju, inače će im sljedeće godine biti veoma teško. Razumijemo zabrinutost Belgije i spremni smo osigurati da ne bude sama u ovome.“

Finansijske garancije

Nekoliko zemalja EU-a već je pristalo pružiti finansijske garancije u slučaju da stvari krenu po zlu. Belgija također zarađuje poreske prihode na imovinu, a prikupljene kamate koriste se za finansiranje programa kreditiranja za Ukrajinu koje organizuje G7.

Evropska centralna banka je izrazila zabrinutost da bi plan reparacionog kredita mogao narušiti povjerenje u euro na međunarodnim tržištima. Lideri EU trebalo bi da razgovaraju o planu kredita i ekonomskim i vojnim potrebama Ukrajine na samitu u Briselu 18. decembra.

federalna.ba/Beta