Balkan Barometar 2025: Građani vjeruju u EU, lideri koče napredak
Vide li građani članstvo u Evropskoj uniji kao spas od nefunkcionalnih domaćih institucija? Više od 2.000 građana Zapadnog Balkana učestvovalo je u istraživanju Balkan Barometar 2025. Sudeći prema rezultatima, optimističniji su od onoga što regionalni politički lideri čine i nude.
Sve češće čujemo u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini, ali u regiji da povjerenje u Evropsku uniju, ali i sam uspješan završetak evropskog puta pada. No brojevi govore drugačije. I ništa nije slučajno, postoje konkretni razlozi.
„Nakon nekoliko godina stagnacije, podrška EU integracijama u regionu skočila je za 10 posto - sa 54 na 64 posto. Postoje razlozi za to. Nije se desilo da su se ljudi samo probudili i odlučili da će biti optimističniji. To je zato što su partnerske organizacije i sama Evropska unija isporučile konkretne rezultate kad govorimo o regionalnoj saradnji. Tu je i Plan rasta, činjenica da su Crna Gora i Albanija napravile značaj napredak na evropskom putu“, naveo je Amer Kapetanović, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju.
Uzmemo li u obzir unutrašnjopolitičko stanje koje vodi svuda prije nego u Evropsku uniju. 52% građana naše zemlje vjeruje da regionalna saradnja može unaprijediti ekonomsko stanje, samo devet posto je optimista koji vjeruju da Bosna i Hercegovina može ući u Evropsku uniju do 2030, te smo zemlja regije koju najviše pogađa odliv radne snage. Ipak, 59 posto Bosanaca i Hercegovaca želi da postanemo dio Evropske unije.
„Podaci pokazuju - kad se uđe dublje u strukturu - da je u Republici Srpskoj i dalje ispod prosjeka povjerenje u Evropsku uniju, u Federaciji je daleko veće. Možemo i da pretpostavimo zašto je to tako, ali razlozi za porast tog sentimenta su da imate Plan rasta, imate situaciju u regionalnoj saradanji koju ljudi osjete, vidite da je EU sveprisutna, daje neke poticaje i podršku. Ukoliko ovaj trend bude rastao proporcionalno rastu evropskog procesa u nekim zemljama, proporcionalno implementaciji Plana rasta, onda možemo da uspostavimo kauzalni odnos i kažemo to je to“, ističe Kapetanović.
Albanija je vodeća na svim ljestvicama istraživanja, budući da je ta zemlja regije najbliža članstvu u Evropskoj uniji, a prati je i Kosovo s visokim procentima povjerenja. Srbija je, pak, na začelju, budući da pune četiri godine nema koncezusa u Briselu za otvaranje trećeg klastera. Crna Gora u porastu i s 39 posto građana uvjerenih da će postati članica evropske porodice do 2035. godine. Samo 15 posto Makedonaca smatra taj plan ostvarivim budući da je zemlja članica Bugarska stavila veto uz uslov promjene makedonskog jezika u bugarski, što je za Makedonce nepremostivo.
Nepremostiv je, čini se, i jaz između bh. lidera u pogledu odluka koje nas vode naprijed na evropskom putu. Evropsko vijeće će u četvrtak dati svoje mišljenje o proevropskim potezima zemalja Zapadnog Balkana, a osim Tirane, ostali centri nemaju mnogo razloga za optimizam.
federalna.ba