Australijski dječak u Siriji moli za let kući: 'Želim se osjećati sigurno'
(Izvor: Baderkhan Ahmad/AP)

Australijski dječak u Siriji moli za let kući: 'Želim se osjećati sigurno'

Australijska djeca zatvorena u sirijskom logoru Roj čekaju na kapiji kombi za koji se nadaju da će ih izvesti i odvesti kući. Dječak rođen u Australiji koji je u kampu držan više od tri godine rekao je za Guardian Australia da djeca očajnički žele da se vrate kući.

"Samo želim da znam kako bi bilo, da se osjećam normalno, da idem u školu i sklapam prijateljstva, i da idem u park i igram se", rekao je 11-godišnjak. „A najviše od svega želim da znam kakav je osjećaj spavati i biti na sigurnom. „Mnogi dječaci su se već vratili u svoju zemlju, žive normalnim životom i idu u školu – zašto se to ne može meni desiti?“

Oko 40 Australijanaca – 10 žena i 30 djece – ostaje u logoru Roj na sjeveroistoku Sirije, u blizini iračke granice.

One su supruge, udovice i djeca ubijenih ili zatočenih boraca Islamske države: većina ih je zatvorena u jadnom logoru više od četiri godine. Uslovi su "strašni", kaže Crveni krst, a bezbjednosna situacija "izuzetno nestabilna".

Prema pisanju Guardiana shvata da postoje i Australijanci koji se drže unutar kampa al-Hol, južno od Roja, daleko većeg kampa koji se smatra i znatno opasnijim. Ovog mjeseca Sirijske demokratske snage su "uhapisle teroristu (unutar kampa) koji je bio odgovoran za snabdijevanje oružjem aktivnih terorističkih ćelija u al-Holu, omogućavajući im da izvrše ubistva i atentate".

U oktobru je australijska vlada vratila tri žene i 14 djece iz logora Roj. Obavezala se da će kući vratiti preostale Australijance koje može bezbjedno izvući, ali nije dala obavezu o tome kada. SDF koji podržava SAD i koji vodi kamp Roj, uklanja dječake iz logora kada napune 11 ili 12 godina – odvodi ih u zatvore za odrasle ili pritvorske centre – navodno iz sigurnosnih razloga zbog njihove potencijalne radikalizacije u logoru. Međutim, stručnjaci UN-a su upozorili da dječaci odvedeni iz logora "mogu nasilno nestati, biti podvrgnuti prodaji, eksploataciji ili pak mučenju".

Jedan australijski tinejdžer Yusuf Zahab umro je prošle godine nakon što je bio odvojen od porodice. Imao je 11 godina kada je prokrijumčaren u Siriju. Australijskim porodicama je rečeno, još ovog mjeseca, da se suočavaju sa prisilnim odvođenjem njihovih sinova iz kampa. "Ponekad se uplašim kada čujem auto, bojim se da će me odvesti od mame i porodice", rekao je australijski dječak za Guardian. "I ne želim da idem u zatvor jer sam već bio tamo i ne želim da idem tamo više."

Izvori u kampu kažu da se repatrijacije stranih državljana – iz Iraka, Francuske, Španije, Kanade i Norveške – dešavaju redovno, a australijska djeca često čekaju na kombi za koji se nadaju da će ih izvesti.

Izvor unutar Roja rekao je da helikopteri često lete prije evakuacije. "I imate mališane od tri i četiri godine koji viču 'molim vas, odvedite nas kući'." Kada vozila stignu na kapiju, "svaki put pitaju 'jesu li došli po nas?'".

Većina male australske kohorte živi jedna blizu druge u nizu šatora poznatih kao "Ulica Australije". S obzirom da SAD i evropske nacije vraćaju svoje građane u domovinu, Australijanci su neke od posljednjih zapadnih nacija koje su ostale.

11-godišnji dječak pati od teških respiratornih bolesti, pogoršanih zagađenjem zraka uzrokovanim obližnjim naftnim bušotinama i klimatskim ekstremima na sjeveru Sirije.

"Jednom sam imao napad astme, bio sam u toaletu i mislio sam da ću umrijeti jer ovdje nije bilo doktora." Otkako je kao sedmogodišnjak nasilno doseljen u Roj, dječak je samo jednom napustio logor, pod stražom vojnika, da bi bio odveden u bolnicu tokom medicinske epizode opasne po život. Rekao je da redovno pati od napada panike. "Ponekad kada mi srce kuca tako brzo, uplašim se da ću umrijeti jer... ne mogu da dišem."

Australija je poduzela dvije misije repatrijacije iz zatočeničkih logora na sjeveroistoku Sirije. U 2019., osmoro djece bez roditelja, uključujući trudnu tinejdžerku, vraćeno je u Novi Južni Wales. A u oktobru su četiri žene i 13 djece vraćeni iz Roja, također u NSW.

Od žena vraćenih u Australiju prošle godine, jedna, Mariam Raad, optužena je za ulazak ili ostanak u "deklariranom području" 2014. godine – sirijskoj provinciji al-Raqqa, koja je tada bila pod kontrolom Islamske države – protivno saveznog zakona. Njen slučaj je pred sudom Novog Južnog Velsa.

Očekuje se da će se druge žene vraćene u Australiju suočiti s optužbama prema australskom zakonu. Nisu optuženi za zločine u inostranstvu.

Svim članovima australske kohorte u kampu Roj – 12 porodica – australska vlada je potvrdila identitet. Oni su državljani Australije i imaju zakonsko pravo na ponovni ulazak u zemlju. Nekoliko australijskih porodica u kampu dio je neizbježnog pravnog izazova pred australijskim sudom da primora vladu da ih vrati u domovinu. Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da je australijska vlada zabrinuta zbog Australijanca koji su još uvijek u kampovima, ali je naglasio da "repatrijacije zahtijevaju pristup cijele vlade".

„Postoje mnogi sigurnosni, diplomatski, društveni i socijalni aspekti kojima se treba pozabaviti. Naš pristup će biti vođen razmatranjima nacionalne sigurnosti, i kao takav, ne možemo ga dalje komentirati." Neka djeca su rođena u kampu i nikada nisu bila van njega. Mnoge žene kažu da su ih muževi koji su u međuvremenu umrli prisilili, prevarili ili natjerali da putuju u Siriju.

Australijski dječak je za Guardian rekao: „Mama mi uvijek priča o prelijepim mjestima u Australiji – kao što su zoološki vrt i muzej. „Sanjam da budem u Australiji sa svojom porodicom. Tamo sam rođen."

federalna.ba/The Guardian

Australija djeca Roj