Ambasada SAD-a: RS ne postoje izvan BiH,  stvaranje paralelnog izbornog sistema neustavno i antidejtonsko

Milorad Dodik nije u pravu ako misli da će SAD stajati po strani dok on provodi svoju secesionističku agendu i gura BiH prema sukobu, navela je Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH na društvenoj mreži X. Naglašavaju da bi stvaranje paralelnog izbornog sistema od Vlade Republike Srpske bilo protuustavno i antidaytonsko. Podsjećamo, pet od sedam članova Republičke izborne komisije bh. entiteta Republika Srpska, podnijelo je jučer ostavke. Iako većina analitičara tvrdi da će ova situacija dovesti do toga da će biti upitno održavanje lokalnih izbora u oktobru, iz RS tvrde da će naći rješenje.

Pet od sedam članova Republičke izborne komisije bh. entiteta Republika Srpska (RIK RS), podnijelo je jučer ostavke nakon sjednice tog tijela u Banjaluci.  Do ostavke je došlo nakon što je Republika Srpska usvojila Zaključak kojim poziva predstavnike izbornih komisija iz RS-a da podnesu ostavke.

Vlada Republike Srpske je 6. aprila zatražila da članovi organa za sprovođenje izbora iz RS-a podnesu ostavke na svoju dužnost, nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametnuo tehničke izmjene državnog Izbornog zakona. Osim što su tražili ostavke, predstavnici vlasti u ovom bh. entitetu su nakon Šmitove odluke usvojili Nacrt izbornog zakona krajem marta, kojim žele da prisvoje nadležnosti države nad izborima u RS-u. Iako je odluci da članovi RIK-a RS podnesu ostavke prethodio poziv Vlade Republike Srpske, predsjednik RIK-a RS u ostavci Oliver Blagojević  kaže da ostavke nisu podnesene zbog političkog pritiska, već su rezultat ličnog stava. Blagojević tvrdi i da vjeruje da održavanje lokalnih izbora u Republici Srpskoj neće biti dovedeno u pitanje:

„Kada je Republička izborna komisija u pitanju mislim da bi trebalo odmah angažovati nekih 40 do 50 ljudi u Sekretarijatu, ali ljude koji znaju izborne procese i imaju izborno iskustvo, a ne ljude koji bi se tu prvi put susreli s nečim. Tu je i pitanje materijalnih i tehničkih sredstava. Bit će problema, ali nadam se uz pomoć institucija RS-a da bi se to moglo završiti na najbolji način.“

Ostavke u Republičkoj izbornoj komisiji sa stanovišta predstojećih izbora manje su važne u odnosu na ostavke u opštinskim i gradskim izbornim komisijama, jer upravo je na tim organima stvarna nadležnost nad sprovođenjem i kontrolom cjelokupnog izbornog procesa, kaže pravni stručnjak i bivši član Centralne izborne komisije BiH Vehid Šehić:

„Ovo dovodi u pitanje i provođenje samih izbora ukoliko bi eventualno Republička izborna komisija provodila izbore, onda je  pitanje implementacije tih izbornih rezultata. Uvjerenje o dobijanju mandata opet po Izbornom zakonu isključiva je nadležnost Centralne izborne komisije.“

Prema Izbornom zakonu BiH, nadležnost entitetskih komisija određuje CIK. Izborna komisija RS je nadležna za postupke opoziva gradonačelnika i opštinskih načelnika, te za provođenje izbora savjeta mjesnih zajednica u gradovima i opštinama. Nadalje, Centralna izborna komisija jedina je nadležna za održavanje izbora u BiH. S druge strane, iz RS-a tvrde da je uporište donošenja Izbornog zakona RS Dejtonski mirovni sporazum, kao i Izborni zakon BiH. Međutim, ovakav paralelni sistem je nemoguć, tvrdi novinar Dragan Maksimović:

„Nemoguće je da taj sistem paralelno funkcioniše, dakle i državna i komisija Republike Srpske.“

Međutim, za političare u RS-u sve je u skladu sa Ustavom i zakonima BiH, te sve može besprijekorno funkcionisati. Ali, ipak, nisu sigurni da li su oktobarski izbori u RS-u upitni. Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nikola Špirić i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić:

Špirić: „Donošenjem entitetskog izbornog zakona se ne podriva Ustav BiH i ne ruši se stabilnost u Bosni i Hercegovini, a preko toga sve fakturišu Miloradu Dodiku kako bi izvršili pritisak na RS.“

Stevandić: „To ćemo pitanje riješiti vrlo brzo. Sigurno je da se neće ići u izborni proces bez članova RIK-a i općinskih izbornih komisija, a to može i zakon da propiše.“

Treba podsjetiti da su poziv da podnesu ostavke odbili Članovi CIK-a BiH iz reda srpskog naroda, Jovan Kalaba i Vanja Bjelica-Prutina.  Bjelica-Prutina je rekla da su prava i obaveze članova CIK-a propisani Izbornim zakonom BiH, te da "ne mogu biti predmet ograničavanja ili ukidanja, pa ni zahtjevanja ostavke od vlade bilo kojeg entiteta".

"Takav zahtjev, u pravnom smislu, smatram nezakonitim, a u političkom smislu, isti smatram svojevrsnim pristiskom na nezavisan i nepristrasan rad člana Centralne izborne komisije BiH", istakla je Bjelica-Prutina.

Na istup Bjelice-Prutine reagovao je Oliver Blagojević, predsjednik RIK-a RS u ostavci:

„To nisam mogao očekivati od srpskih članova u CIK-u BiH, koji su po meni možda legalni, ali legitimni sigurno nisu.“

Povodom najave stvaranja paralelnog izbornog sistema od Vlade RS-a, oglasila se Američka ambasada u BiH koja je navela da bi to bilo protuustavno i antidejtonsko, te bi lišilo birače RS-a temeljnih demokratskih prava koja su im zagarantovana Ustavom BiH.

"Bilo kakvi izbori provedeni po protuustavnom, paralelnom izbornom sistemu ne bi imali legitimitet, a oni koji sudjeluju u njihovoj organizaciji bavili bi se antidemokratskim, protuustavnim i antidejtonskim djelovanjem. Sjedinjene Američke Države su bile jasne da su spremne odgovoriti na antidejtonske akcije lokalnih aktera, te da podržavaju akcije visokog predstavnika da učini isto", navedeno je iz Ambasade SAD-a.

Kako tvrde političari iz RS-a sve oko Izbornog zakona Republike Srpske i rada Republičke izborne komisije bit će poznato u narednim danima. Iz Narodne skupštine RS-a je potvrđeno da će iduće sedmice biti održana posebna sjednica na kojoj bi, između ostalog, trebalo da bude razmatran Izborni zakon Republike Srpske.