Budućnost bez otpada - 'Međunarodni dan bez otpada' inspirisan Turskom
Usvajanje rezolucije za „nulti otpad" koju je na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda predložila Turska, kao dio plana održivog razvoja, potaklo je međunarodnu zajednicu da po drugi put obilježi 30. mart kao Međunarodni dan nultog otpada, saopćio je Ured za kulturu i turizam Ambasade Republike Turske u BiH
U saopćenju se navodi da godišnji Međunarodni dan nultog otpad predstavlja zajednički napor kako bi se osiguralo da buduće generacije naslijede čistu i nastanjivu planetu putem upravljanja otpadom koje se temelji na principima održivog razvoja.
„Zero Waste“ pokret, koji podiže međunarodnu svijest o inicijativama Turske, zagovara prevenciju otpada, smanjenje količine otpada štetnog po okoliš, povećanje stope recikliranja, ostvarivanje ekonomičnih ušteda, efikasno korištenje prirodnih resursa i podršku održivom razvoju kroz sve ove inicijative.
Također se u saopštenju ističe i da je turska kuhinja bez otpada i sa minimalnim otpadom.
Kako se svakodnevno u kuhinji generiše manje otpada, otvara se mogućnost za društvo bez otpada i - kao rezultat toga - bolji svijet postaje moguć. Razumijevanje restorana bez otpada, koji su od suštinskog značaja za održivu hranu i budućnost, predstavlja ključni element turske kuhinje, održive gastronomije i na ekološkom i kulturnom planu.
Drevne turske kulinarske tradicije koje počivaju na plodnom tlu Turske i bogatoj kulturnoj baštini Anadolije, koriste sve i ne proizvode otpad. Turska kuhinja, koja sjedinjuje stoljetne procese s lokalnim sastojcima i originalnim receptima, oduvijek je bila simbol spontanosti i prirodnog smanjenja otpada. U turskom kulinarskom stilu, ostaci sastojaka postaju nova jela. Na primjer, kore povrća koriste se u salatama ili same, dok se kore voća mogu pretvoriti u ukusne džemove. Slično tome, stari hljeb se koristi u raznim jelima i desertima, a preostala riža se koristi u supama ili desertima poput sutlije. Na ovaj način, turska kuhinja bez otpada pruža jedinstveno kulinarsko iskustvo i doprinosi održivijoj budućnosti, podstičući način života koji uzima u obzir ekološke i društvene odgovornosti te bolje koristi namirnice.
Takođe se u saopćenju ističe da je Turska, pomažući u podizanju globalne svijesti kroz Međunarodni dan nultog otpada 30. marta, također posljednjih godina pokrenula sveobuhvatnu održivu transformaciju turističkog sektora.
Tako je 2022. godine postala prva zemlja na svijetu čija je vlada potpisala sporazum s Globalnim vijećem za održivi turizam/Global Sustainable Tourism Council (GSTC), koji uspostavlja i upravlja globalnim standardima za održiva putovanja i turizam i ima uzornu mapu puta koja olakšava prilagođavanje putem Programa održivog turizma. Počevši od smještaja, program se širi na turoperatore i destinacije kako bi uključio principe održivosti u cijelom turističkom ekosistemu. Od 25. marta 2024. godine, ukupan broj evidentiranih/certificiranih smještajnih objekata u Turskoj dostigao je 17.393, sa 871 certificiranim, s ciljem da svi objekti u Turskoj dobiju certifikat održivog turizma do 2030. Upravljanje otpadom (smanjenje, odvajanje, ponovna upotreba i reciklaža otpada), na zahtjev Turskog programa održivog turizma, također je uslov Zero Waste pokreta za zaštitu okoliša. Kao rezultat toga, Program održivog turizma, koji se provodi u skladu sa zakonskim propisima, jača napore Turske u postizanju nultog otpada i služi kao osnovni model za održive gradove i turizam.
Prirodno čudo sa svojim zelenim ekosistemom, Turska, već dugo koristi ekološke oznake kako bi certificirala svoje plaže. Sa 551 plažom nagrađenom Plavom zastavom, Turska ima treći najveći broj takvih plaža u svijetu pod programom Plava zastava, jednim od najvažnijih ekoloških oznaka na svijetu. Osim toga, Turska je u proteklim godinama napravila značajan napredak u kulturnoj održivosti, postajući druga zemlja na svijetu sa dvadeset i jednom lokacijomi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine i 30 dobara na UNESCO-ovoj listi nematerijalne kulturne baštine.
Turska, koja doživljava historijsku transformaciju zbog arheoloških istraživanja, planira povećati ovaj broj na 750 do 2024. godine i na 800 do 2026. godine, sa 720 iskopavanja koja su bila planirana za 2023. godinu, saopćeno je.
federalna.ba/Fena