Forma za resetovanje korisničke šifre:
Korisničko ime:
E-mail adresa:
Dizdarević: Još 300 radioaktivnih gromobrana u BiH

U BiH nema mnogo radioaktivnog otpada, ali zbog zaštite zdravlja stanovništva, te kao država koja ima namjeru pristupiti EU, treba ga sakupiti i držati pod kontrolom. To je proces koji traje i bilo bi dobro kad bi se okončao i za pet godina, kazao je  direktor Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Emir Dizdarević. 

Vrijeme objave: 20.01.2013 10:05
Posljednja izmjena: 21.01.2013 11:46

Dizdarević kaže da tu prvenstveno spadaju radioaktivni gromobrani, otpad iz vojne industrije u "Rudi Čajevcu" u Banjoj Luci i Tehničko-remontnom zavodu u Travniku, te stari dojavljivači požara koji su ugrađivani prije 30-ak godina.

"Naš je stav da se sve, što se uveze u BiH, mora poslije polovičnog vremena raspada izvesti da ne bismo stvarali radioaktivni otpad. Trenutno je najbitnije da poskidamo sve radioaktivne gromobrane i odložimo ih na jedno mjesto, te ih tako držimo pod kontrolom. Najhitnije je na državnom nivou regulirati adekvatno skladištenje tog otpada", navodi on.

Radioaktivni gromobrani ostali uglavnom na krovovima firmi u stečaju

Kaže da se radioaktivni gromobrani nalaze uglavnom na krovovima objekata industrijskih firmi koje su sad u stečaju, a instalirani su sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Uredbom iz 1985/'86. godine zabranjeno je postavljanje tih gromobrana, a od devedesetih godina na snazi je obaveza skidanja tih gromobrana. U BiH je dosad adekvatno zbrinuto oko 160 radioaktivih gromobrana. Ima ih još oko 300 i uglavnom su svi locirani.

Sakupljanje radioaktivnog otpada u BiH započelo je 1997. i dugotrajan je proces, a BiH trenutno nema ni dovoljno kapaciteta za tu aktivnost. "Prema evropskim pravilima, vlasnik (fabrika u Vinči - Srbija) radioaktivnog otpada je onaj ko ga je proizveo. U vrijeme ulaska u EU moglo bi se desiti da im nalože da, uz njihovu pomoć, moraju od država nastalih raspadom bivše Jugoslavije preuzeti i adekvatno zbrinuti ono što su proizveli," kaže on i precizira da Srbija trenutno odbija prihvatiti taj otpad koji je proizveden u Vinči.

Dizdarević naglašava da su opasnosti od radioaktivnog zračenja najviše izloženi ljudi koji sakupljaju metal s radioaktivnog gromobrana radi prodaje za male pare, a da pritom toga nisu niti svjesni. "U tim slučajevima za dva-tri sata prime dozu zračenja koja je maksimalna doza za stanovništvo za godinu dana, a to je 1 mili Sivert u godini dana, a da  toga nisu niti svjesni", kaže on. Precizira da je svaka jedinica za otkup sekundarnih sirovina (otpad) obavezna posjedovati instrument za otkrivanje radioaktivnog materijala i mjerenje brzine doze zračenja.

Oko dvije hiljade ljudi u BiH po raznim osnovama ulazi u zonu zračenja

Prema zvaničnim podacima, oko dvije hiljade ljudi u BiH po raznim osnovama ulazi u zonu zračenja, a najviše ih je u oblasti medicine. Dizdarević kaže da je u sistemu oko 65 posto zdravstvenih ustanova u BiH, a preostala je registracija malih izvora zračenja poput zubnih ambulanti koje imaju rendgen s malom dozom zračenja.

Obavezu da registriraju uređaje koji su izvor zračenja imaju i institucije koje posjeduju uređaje za kontrolu prtljaga poput aerodroma, ali i u oblasti industrije. Plan je da taj posao bude u potpunosti završen u ovoj godini. "Namjera je pomoći da sistem zaštite od zračenja bude u potpunosti uspostavljen. Bitno nam je locirati taj uređaj, te da nakon demontiranja bude pod našom kontrolom, odnosno propisno zbrinut. Ne želimo primjenjivati restriktivne kaznene mjere, osim u slučaju ako bude ugroženo zdravlje stanovništva", kazao je. Precizira da je pečaćenje objekta trenutno najoštrija mjera koju primjenjuju, a tome prethodi upozorenje inspektora za otklanjanje nedostataka.

U slučaju kad kompanija propadne potrebno je obavijestiti Agenciju o radioaktivom materijalu, poput radiokativnih gromobrana, da bi on bio adekvatno zbrinut. To je slučaj s firmom Agrokomerc u Velikoj Kladiši gdje ima dvadesetak takvih gromobrana, te "Bratstvo" Novi Travnik gdje u krugu imaju sedam gromobrana.

Od sredine 2008. godine djeluje Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost

Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost djeluje od sredine 2008. godine. To tijelo je nasljednica Federalne uprave za zračenje i Uprave za zaštitu od jonizirajućeg zračenja pri Ministarstvu zdravlja RS-a.

U njenoj nadležnosti je i kontrola nivoa jonizirajućeg zračenja koje nastaje prilikom raznih dijagnostičkih pretraga u medicini. Jonizirajućem zračenju izložene su osobe koje, na odjeljenjima za radiodijagnostiku, treba da urade rendgen ili CT bilo kojeg organa. "U našoj nadležnosti je da to jonizirajuće zračenje dovedemo u dozvoljene granice i kontroliramo ih da stanovništvo ne bi dobilo dozu višu od one koja je propisana po evropskim regulativama," kazao je.

U BiH su usvojeni pravilnici o zaštiti od jonizirajućeg zračenja stanovništva i profesionalaca koji rade na izvorima zračenja i podzakonski akti po kojima se moraju ponašati sve institucije koje posjeduju izvore jonizirajućeg zračenja. Institucije koje posjeduju najveće izvore jonizirajućeg zračenja već su od Agencije dobile licencu.

"Imamo problema sa stomatološkim ordinacijama. Namjera je uvesti evropsku normu i za RTG aparate koji se nalaze u stomatološkim ordinacijama. To znači da svaka stomatološka ordinacija mora imati opremu za zaštitu pacijenata od jonizirajućeg zračenja iako su to male doze zračenja", kaže on. Dodaje da je bitno voditi računa o broju pretraga prilikom kojih su pacijenti izloženi jonizirajućem zračenju.

Inspektorat sastavljen od tri državna inspektora (Sarajevo, Banja Luka, Mostar) obilazi korisnike koji imaju izvore jonizirajućeg zračenja te kontroliraju da li se poštuju procedure na osnovu kojih su dobili licencu za rad.

Međutim, trenutno inspektori nemaju opremu da prekontroliraju kvalitet koji je uradio jedan od tri licencirana servisa (centri za zaštitu od jonizirajućeg zračenja Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Instituta za zaštitu zdravlja RS-a, te KCUS koji ima licencu za kontrolu kvaliteta opreme). "Vjerujemo licenciranim servisima. Plan je da u 2013. godini dodatno razvijemo aktivnosti da bi inspektori bili dodatno osposobljeni za kontrolu izvještaja licenciranih servisa. Ukoliko ustanovimo da izvještaj ne odgovara stvarnom stanju bit će im suspendovana licenca," kazao je.

S aspekta zračenja, najopasnija CT, pretraga na kompjuterskoj tomografiji

Dizdarević kaže da je, s aspekta zračenja, najopasnija CT, pretraga na kompjuterskoj tomografiji. Zato bi trebalo da pacijenti izbjegavaju, ako je moguće, te vrste pretraga pogotovo djeca, te da traže druge metode poput magnetne rezonance (ne jonizirajuće zračenje) ili ultrazvučnu pretragu (elektromehanički valovi) koja je bezopasna.

Među izvore visokog nivoa jonizirajućeg zračenja ubrajaju se i odjeljenja na kojima su aparati za koronografiju gdje je osoblje direktno izloženo zračenju (nisu iza olovnog stakla) uz odgovarajuću zaštitu, te nuklearna medicina i onkologija odnosno radioterapija, gdje su energije u megaelektro voltima dok su kod drugih u kilo elektro voltima.

Dizdarević navodi da KCUS, najveća medicinska institucija u BiH, koristi izvore jonizirajućeg zračenja, te ima licencu Agencije. Ta medicinska ustanova ima službu za medicinsku fiziku i zaštitu od jonizirajućeg zračenja s devet educiranih stručnjaka te opremu za kontrolu kvaliteta. "Za nas su relevanti podaci koje dobijemo od njihovih fizičara zaduženih za kontrolu kvaliteta na uređajima koji proizvode jonizirajuće zračenje", kazao je.

Direktor Regulatorne agencije Emir Dizdarević mišljenja je da u BiH nema straha od radijacije, ali da ozbiljno treba shvatiti sve nadležnosti te agencije, te primjenjivati mjere zaštite. "Mi smo nenuklearna država. Nuklearni materijal uvozimo pod kontrolom. Kompanije koje ga uvoze imaju našu licencu, a vozači koji ga prevoze su educirani i imaju certifikat", kaže on.

Najavio je da će u ovoj godini biti formirana eksterna komisija u koju bi bili uključeni predstavnici Ministarstva poljoprivrede i Agencija za sigurnost hrane, a namjera je kontrolirati i definirati maksimalne količine radioaktivnih izotopa u hrani koja se uvozi.

Plan je pravilnicima i s ministarstvima industrije i šumarstva, te entitetskim ministarstvima okoliša, regulirati monitoring voda, okoliša, otpadnih voda, hrane za životinje. Tako će biti omogućeno praćenje evropske direktive s tim u vezi, a van snage će se staviti pravilnik iz 1988. godine koji se i danas koristi.

federalna.ba

Najčitanije
Najnovije
Video