/* Preload images */ body:after { content: url(../images/close.png) url(../images/loading.gif) url(../images/prev.png) url(../images/next.png); display: none; } .lightboxOverlay { position: absolute; top: 0; left: 0; z-index: 999999; background-color: black; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=80); opacity: 0.8; display: none; } .lightbox { position: absolute; left: 0; width: 100%; z-index: 100000000; text-align: center; line-height: 0; font-weight: normal; } .lightbox .lb-image { display: block; height: auto; max-width: inherit; -webkit-border-radius: 3px; -moz-border-radius: 3px; -ms-border-radius: 3px; -o-border-radius: 3px; border-radius: 3px; border: 5px solid #fff; } .lightbox a img { border: none; } .lb-outerContainer { position: relative; background-color: white; *zoom: 1; width: 250px; height: 250px; margin: 0 auto; -webkit-border-radius: 4px; -moz-border-radius: 4px; -ms-border-radius: 4px; -o-border-radius: 4px; border-radius: 4px; } .lb-outerContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-container { padding: 0; } .lb-loader { position: absolute; top: 43%; left: 0; height: 25%; width: 100%; text-align: center; line-height: 0; } .lb-cancel { display: block; width: 32px; height: 32px; margin: 0 auto; background: url(../images/loading.gif) no-repeat; } .lb-nav { position: absolute; top: 0; left: 0; height: 100%; width: 100%; z-index: 10; } .lb-container > .nav { left: 0; } .lb-nav a { outline: none; background-image: url(''); } .lb-prev, .lb-next { height: 100%; cursor: pointer; display: block; } .lb-nav a.lb-prev { width: 34%; left: 0; float: left; background: url(../images/prev.png) left 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-prev:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-nav a.lb-next { width: 64%; right: 0; float: right; background: url(../images/next.png) right 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-next:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-dataContainer { margin: 0 auto; padding-top: 15px; *zoom: 1; width: 100%; -moz-border-radius-bottomleft: 4px; -webkit-border-bottom-left-radius: 4px; border-bottom-left-radius: 4px; -moz-border-radius-bottomright: 4px; -webkit-border-bottom-right-radius: 4px; border-bottom-right-radius: 4px; } .lb-dataContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-data { padding: 0 4px; color: #ccc; } .lb-data .lb-details { width: 85%; float: left; text-align: left; line-height: 1.1em; } .lb-data .lb-caption { font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-weight: bold; line-height: 18px; } .lb-data .lb-number { display: block; clear: left; padding-top: 10px; padding-bottom: 1em; font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; color: #999999; } .lb-data .lb-close { display: block; float: right; width: 30px; height: 30px; background: url(../images/close.png) top right no-repeat; text-align: right; outline: none; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=70); opacity: 0.7; -webkit-transition: opacity 0.2s; -moz-transition: opacity 0.2s; -o-transition: opacity 0.2s; transition: opacity 0.2s; } .lb-data .lb-close:hover { cursor: pointer; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; }  >
Forma za resetovanje korisničke šifre:
Korisničko ime:
E-mail adresa:
> Kultura > Bh. aktuelnosti
Muzej ratnog djetinjstva čuva lične priče, sjećanja i predmete
Objavljeno: 12.01.2020 12:38
Posljednja izmjena: 12.01.2020 12:41
Foto: Fena/Almir Razić

Muzej ratnog djetinjstva (MRD) u Sarajevu čuva lične priče, sjećanja i predmete koji govore o iskustvu odrastanja u ratu. Kroz predstavljanje više različitih segmenata tog iskustva, poput traume i nedostatka hrane, ali i aktivnosti kao što su odlazak u pozorište ili bavljenje sportom želi se prikazati i istaknuti snaga i volja djece da opstanu i prežive i u teškim okolnostima.

Izvršna direktorica Muzeja Amina Krvavac u razgovoru za Fenu kaže da se rotacija stalne postavke Muzeja ratnog djetinjstva radi jednom godišnje zbog velikog broja eksponata u muzejskoj kolekciji, ali i činjenice da je svim sudionicima u stvaranju i širenju kolekcije bitno da njihove priče budu izložene u nekom trenutku.

- Naporno smo radili prošli vikend na ovoj postavci, koja ostaje godinu dana. Ova izložba broji 50 ličnih predmeta i priča koje govore o iskustvu odrastanja u ratu. I u toj izložbi prezentiramo djetinjstvo pogođeno ratom, kao višeslojni društveni fenomen - kaže ona.

Sa sudionicima u stvaranju kolekcije kontaktiraju, razgovaraju sa njima o samom postojanju Muzeja za koji kaže da je značajan za postkonfliktno društvo kakvo je bosanskohercegovačko, kao i za stvaranje zajednice ljudi koji su prošli slično iskustvo.

Muzej ratnog djetinjstva doprinosi i iscjeljenju društva. Samo sudjelovanje u stvaranju i širenju kolekcije Muzeja mnogo je više nego sam čin primopredaje predmeta i priče.

Cijeli taj proces prilika je, kaže, da sudionici pričajući svoju priču, često i prvi put, na neki način ostave dio tereta koji su nosili sa sobom godinama što im pomaže u suočavanju s prošlošću na ličnom nivou.

Za Muzej ratnog djetinjstva 2019. bila je još jedna uspješna godina, a za 2020. imaju ambiciozne planove.

Izvršna direktorica Krvavac ističe partnerstva uspostavljena s Kućom evropske historije u Briselu, gdje su trenutno izloženi neki od predmeta iz kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva. U suradnji s Memorijalnim centrom Potočari Srebrenica trenutno rade na dokumentiranju sjećanja onih čije je djetinjstvo obilježio genocid u Srebrenici.

Pokušavaju tako razgovarati o jednoj teškoj temi, iz ugla djeteta. To je u skladu s misijom i vizijom Muzeja, a žele doprinijeti što boljem razumijevanju koncepta djetinjstva u ratu, pričati o ratu i svemu što on donosi u ljudske živote. Nadaju se da tako osnažuju i djecu s područja koja sad prolaze takvo iskustvo.

- Shvatili smo da se djeci ne daje dovoljno prostora u tom segmentu. O ratu i ratnim dešavanjima obično pričaju odrasli. Često se potcjenjuje sve što djeca mogu uraditi u takvim okolnostima. Oni sami ili uz pomoć obitelji i prijatelja kreiraju mehanizme za preživljavanje - kazala je.    

Istraživačke aktivnosti proširili su od 2018. i na dokumentiranje iskustava djece iz različitih dijelova svijeta, iz ratnih i/ili postratnih zona. Pripremili su tako izložbu posvećenu iskustvima djece iz Sirije koja trenutno borave u Libanonu. U suradnji s Caritasom rade na dokumentiranju priča djece iz različitih dijelova svijeta, koja borave u kampovima u Srbiji.

S UNHCR-om i Slovačkom ambasadom kreću s dokumentiranjem priča djece migranata, koji trenutno borave u prihvatnim centrima u Bosni i Hercegovini.  

Za prvu polovinu ove godine planiraju otvaranje dodatnog prostora, u blizini postojeće lokacije u ulici Logavina gdje će ostati stalna postavka Muzeja. Osim svojih aktivnosti, u novom prostoru omogućit će partnerima i prijateljima Muzeja - ali i mladim umjetnicima da realiziraju neke od ideja poput privremenih izložbi i projekcija filmova.

Za ovu godinu direktorica Krvavac najavljuje prve izložbe i otvaranje kancelarija Muzeja ratnog djetinjstva izvan granica Bosne i Hercegovine. Prva lokacija je, kaže, Kijev u Ukrajini.

Muzej ratnog djetinjstva je, među ostalim, prošle godine bio domaćin za oko 200 stručnjaka koji su sudjelovali na konferenciji o inovacijama u evropskim muzejima, centralnom događaju na evropskoj muzejskoj sceni.

Kontinuirano prikupljaju lične predmete i svjedočenja svih onih koji osjećaju da je rat, na neki način, utjecao na njihovo djetinjstvo. Bitno je da su sudionici u stvaranju i širenju kolekcije u toku rata imali manje od 18 godina i da posjeduju predmete koje žele donirati u kolekciju. Smatraju da je svaka priča jednako važna, da doprinosi boljem razumijevanju iskustva djetinjstva u ratu. U kutku rezerviranom za videosvjedočenja ljudi pričaju svoja iskustva iz rata, dok su bili djeca.

Struktura posjetilaca Muzeja slična je strukturi turista u Sarajevu. Posjetioci su svih dobi, dolaze iz BiH, ali i iz raznih dijelova svijeta. Muzej posjećuju i strani zvaničnici za vrijeme posjeta Sarajevu, ali rijetko domaći.

Muzej ratnog djetinjstva otvoren je u januaru 2017. godine, na inicijativu Jasminka Halilovića. On je samostalno 2010. pokrenuo projekt 'Djetinjstvo u ratu', posvećen prikupljanju kratkih sjećanja djece koja su baš kao i on djetinjstvo provodili pod opsadom u Sarajevu. Nije ni bio svjestan šta je time pokrenuo, jer su mu se javili ljudi koji su tada živjeli u više od 30 država širom svijeta. Mnogi od njih izrazili su želju da sa njim podijele svoja iskustva i pokažu mu predmete koje čuvaju iz tog perioda te je tako nastala ideja o osnivanju muzeja - doma za sve te lične priče, sjećanja i predmete.

federalna.ba/Fena

Najčitanije
Najnovije
Vrh