/* Preload images */ body:after { content: url(../images/close.png) url(../images/loading.gif) url(../images/prev.png) url(../images/next.png); display: none; } .lightboxOverlay { position: absolute; top: 0; left: 0; z-index: 999999; background-color: black; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=80); opacity: 0.8; display: none; } .lightbox { position: absolute; left: 0; width: 100%; z-index: 100000000; text-align: center; line-height: 0; font-weight: normal; } .lightbox .lb-image { display: block; height: auto; max-width: inherit; -webkit-border-radius: 3px; -moz-border-radius: 3px; -ms-border-radius: 3px; -o-border-radius: 3px; border-radius: 3px; border: 5px solid #fff; } .lightbox a img { border: none; } .lb-outerContainer { position: relative; background-color: white; *zoom: 1; width: 250px; height: 250px; margin: 0 auto; -webkit-border-radius: 4px; -moz-border-radius: 4px; -ms-border-radius: 4px; -o-border-radius: 4px; border-radius: 4px; } .lb-outerContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-container { padding: 0; } .lb-loader { position: absolute; top: 43%; left: 0; height: 25%; width: 100%; text-align: center; line-height: 0; } .lb-cancel { display: block; width: 32px; height: 32px; margin: 0 auto; background: url(../images/loading.gif) no-repeat; } .lb-nav { position: absolute; top: 0; left: 0; height: 100%; width: 100%; z-index: 10; } .lb-container > .nav { left: 0; } .lb-nav a { outline: none; background-image: url(''); } .lb-prev, .lb-next { height: 100%; cursor: pointer; display: block; } .lb-nav a.lb-prev { width: 34%; left: 0; float: left; background: url(../images/prev.png) left 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-prev:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-nav a.lb-next { width: 64%; right: 0; float: right; background: url(../images/next.png) right 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-next:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-dataContainer { margin: 0 auto; padding-top: 15px; *zoom: 1; width: 100%; -moz-border-radius-bottomleft: 4px; -webkit-border-bottom-left-radius: 4px; border-bottom-left-radius: 4px; -moz-border-radius-bottomright: 4px; -webkit-border-bottom-right-radius: 4px; border-bottom-right-radius: 4px; } .lb-dataContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-data { padding: 0 4px; color: #ccc; } .lb-data .lb-details { width: 85%; float: left; text-align: left; line-height: 1.1em; } .lb-data .lb-caption { font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-weight: bold; line-height: 18px; } .lb-data .lb-number { display: block; clear: left; padding-top: 10px; padding-bottom: 1em; font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; color: #999999; } .lb-data .lb-close { display: block; float: right; width: 30px; height: 30px; background: url(../images/close.png) top right no-repeat; text-align: right; outline: none; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=70); opacity: 0.7; -webkit-transition: opacity 0.2s; -moz-transition: opacity 0.2s; -o-transition: opacity 0.2s; transition: opacity 0.2s; } .lb-data .lb-close:hover { cursor: pointer; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; }  >
Forma za resetovanje korisničke šifre:
Korisničko ime:
E-mail adresa:
> Život > Oko svijeta
Antinatalisti - novi svjetski pokret sa sve većim brojem pristalica
Objavljeno: 14.11.2019 11:59
Posljednja izmjena: 15.11.2019 08:52
Foto: Miro Denck/The Guardian

U februaru ove godine, 27-godišnji Indijac po imenu Raphael Samuel objavio je planove za neobičnu tužbu. On je želio tužiti roditelje jer su ga začeli. "Nije bila naša odluka da se rodimo", rekao je on za BBC. "Ljudsko postojanje je potpuno besmisleno."

Samuel je nedavno za The Guardian preko Skypea iz Mumbija rekao da u principu ima dobar život, i da je zapravo veoma blizak s roditeljima. Njegova je tužba više fundamentalna: smatra da je pogrešno na ovaj svijet rađati djecu bez njihovog pristanka. Želio je da tuži roditelje za simboličnu sumu novca, poput jednog rupija, „da podstakne taj strah kod roditelja uopšte. Jer sada roditelji ne misle prije nego što imaju dijete ", rekao je.

Samuel se smatra pripadnikom filozofije koja se zove antinatalizam. Osnovna načela antinatalizma su jednostavna, ali za većinu nas duboko kontratuktivna: a to je da život, čak i u najboljim okolnostima, nije dar ili čudo, već šteta i nametanje. Prema toj logici, pitanje da li imati dijete nije samo lični izbor, već i etički - a tačan odgovor je uvijek ne.

Od njegovog objavljivanja tužba još nije završena. "Sudija mi je jasno rekao da će me kazniti zbog toga što sud na meni gubi vrijeme", rekao je Samuel. Ipak, njegova tužba dala je poticaj antinatalističkom pokretu, čak je zaradio i zbunjeni spomen Stephena Colberta. U maju, Dana Wells, 37-godišnja žena iz Dallasa, koja na YouTubeu ima naziv „Prijateljski antinatalist“, objavila je video sa Colbertovim isječkom i čestitala Samuelu. „Svi smo mu dužni aplaudirati“, rekla je. „Osjećam se kao da je naše vrijeme konačno došlo! "

Mišljenje da je imati djecu loša ideja postaje sve popularnije. Ali kad čujemo za to, to je najčešće u kontekstu klimatske krize: aktivisti su zabrinuti zbog rađanja djece u svijetu ugroženim rastućim nivoima mora, masovnim raseljavanjem i drugim nevoljama. Anti-natalisti, međutim, vjeruju da je prokreacija uvijek bila i uvijek će biti pogrešna i to zbog životne neizbježne patnje. Ono što je slično i antinatalistima i aktivistima protiv klimatskih promjena jeste da primjećuju sve veću pažnju zbog općeg pesimizma o stanju svijeta, koji objema grupama pruža više mogućnosti za dobijanje podrške.

Južnoafrički filozof David Benatar 2006. godine objavio je knjigu za koju se navodi da je prva uvela pojam antinatalizma. U 'Bolje da nikada nije bilo: Šteta dolaska u egzistenciju, Benatar citira grčkog tragičara Sofokla („Nikad se ne roditi najbolje je / Ali ako moramo ugledati svjetlost, sljedeća najbolja stavr je/ Brzo se vratiti odakle smo došli“) i tekst Ecclesiastesa („Slavio sam mrtve koji su već mrtvi više nego živi koji su još živi; ali bolji od njih je onaj koji još nije bio, koji nije vidio zlo djelo koje se čini pod suncem ”). Ovi citati sugeriraju da su osjećanja u srcu antinatalizma već vrlo dugo prisutna.

U modernoj istoriji pojavila se još jedna linija razmišljanja, upozoravajući na opasnosti od rasta stanovništva. U kasnom 18. stoljeću Thomas Malthus oglasio je uzbunu da će stanovništvo nadmašiti opskrbu hranom. 1968. biolog sa Stanforda po imenu Paul Ehrlich objavio je bestseler "Population Bomb" i suosnivao organizaciju Zero Population Growth (kasnije preimenovanu Population Connection), tvrdeći da će rast globalnog stanovništva dovesti do gladi i ekološke krize. Također je predložio da ljudi nemaju više od dvoje dece.

Jedan član Zero Population Growtha se istaknuo sa mnogo radikalnijim planom. Čovjek po imenu Les Knight pokrenuo je Dobrovoljni pokret za izumiranje ljudi (VHEMT) sa ciljem da se "postupno ukine ljudski rod dobrovoljnim prestajanjem razmnožavanja", navodi se na web stranici koju je pokrenuo 1996. godine.

Dok je Benatar pokušavao također obeshrabriti reprodukciju, njegove ideje su rasle iz različitih premisa. Cilj antinatalizma, kako to Benatar vidi, je smanjenje ljudske patnje. Budući da život neminovno uključuje određenu količinu patnje, dovođenje druge osobe na svijet uvodi garanciju neke štete. Ustvrdio je da je "kvaliteta čak i najboljih života vrlo loša - i znatno lošija nego što to većina ljudi prepoznaje. Iako je očito prekasno za sprečavanje vlastitog postojanja, nije kasno da se spriječi postojanje budućih mogućih ljudi. "

Nedavno je rekao da su mu se javili mnogi čitaoci njegove knjige koji su „često osjećali da su sami na svijetu. Bilo im je velika utjeha kad su čitali filozofsku odbranu pogleda koji su intuitivno smatrali tačnim. "

Dana Wells, YouTuberica sa sjedištem u Dallasu, osjećala se potvrđenom Benatarovim radom. Prije otprilike pet godina, prvi put se vidjela sa svojim biološkim bratom (usvojen je), a on ju je grdio zbog toga što nema djecu. Nakon njihovog sastanka osjećala se iznervirano te je na internetu tražila knjige - "Ja sam knjiški moljac. Ja sam štreber ”, kaže - u nadi da ću pronaći druge koji nisu željeli djecu.

Tako se prvi put susrela sa pojmovima „bez djece“ i „antinatalizam“. Počela je „shvaćati da je ova životna igra nametanje“. Za nju je to bilo jednostavno: „Živim stvarima se može naštetiti. Neživim stvarima ne može. "

Kao "Prijateljski antinatalist" ona objavljuje video zapise sa naslovima poput Prva američka upotreba termina "Antinatalizam" i Mogu li roditelji biti antinatalisti? Odgovor na to pitanje je da, kaže Wells, gledajući u kameru. „Bilo bi sjajno kada bi svi antinatalisti mogli biti bez djece, ali svijet jednostavno ne funkcionira na taj način, znate? Posebno za ljude koji su nedavno saznali za antinatalizam ... ne možete kriviti te ljude što su imali decu u 70-im, 80-im ili 90-im godinama prošlog vijeka. "

Ona također raspravlja o razlikama između pravih antinatalista (onih koji vjeruju da je stvaranje novog života uvijek pogrešno); onih bez djece (koji ne žele djecu, ali ne smatraju da je prokreacija neetička) i 'denatalista' (koji ne odobravaju reprodukciju samo pod određenim uslovima, kao što su osobe sa genetskim oštećenjima koje bi moglo nalsjediti potomstvo, mada se to neodobravanje obično ne prenosi na rasne ili etničke grupe). Stvarni antinatalizam, Wells naglašava, znači suprotstavljanje svim rođenjima, u svim okolnostima.

Wells također koristi svoje videozapise za rješavanje napetosti među istinskim anti-natalistima. "Najveći jaz je između vegana i ne-vegana", rekla je. Za Benatara i njegove sljedbenike vrijednosti antinatalizma - odnosno imperativ izbjegavanja štete - odnose se ne samo na ljude, već i na sva živa bića.

Ovo nas dovodi do možda najneočekivanijeg aspekta antinatalizma: ako se držimo njihovog logičnog zaključka, podrazumijeva da ne bi trebali biti pošteđeni života samo ljudi, već i sva živa bića. Kako Benatar piše na kraju knjige, „bilo bi bolje kada bi ljudi (i druge vrste) izumrle.“ Kao rezultat toga, mnogi, ali ne svi, anti-natalisti su vegani. (Stranica Antinatalizma na Facebooku ima oko 7.000 pratilaca; stranica Antinatalistički vegani više od 13.000.)

Izazov za antinataliste - posebno one koji vjeruju da ne bi bilo bolje samo ljudima, već i drugim vrstama – je kako postići svoje ciljeve bez nametanja dodatnih patnji.

Dok antinatalisti vjeruju da je život prokletstvo, klimatski aktivisti su prije svega zabrinuti zbog utjecaja koje ekološko stanje današnjice - a posebno sutrašnjice, može imati na dijete.

Godine 2015., dvije američke aktivistkinje za klimu, Meghan Kallman i Josephine Ferorelli, osnovale su mrežu pod nazivom Conceivable Future. Oni organiziraju kućne zabave u cijeloj zemlji kako bi sa ljudima razmijenili mišljenja o tome kako imati djecu, s obzirom na stvarnost klimatske krize. Oni prenose video zapise s ovih skupova na svoju web stranicu i potiču ostale da objave svoje vlastito „svjedočenje“.

U jednom videu, 31-godišnja učiteljica osnovne škole kaže: „Već osjećam takav strah i krivicu, sramotu i tugu… Smatram gubitak životinja i biljnog života, gubitak vode i zraka, tako tužnim.“ Drugi su više zabrinuti na utjecaj djeteta - tačnije emisija koje bi dijete neizbježno proizvelo - na svijetu." U drugom videu, mladić se pita:" Da li zaista želim dovesti na svijet nekoga ko će konzumirati ta fosilna goriva? "

Osnivači Conceivable Future-a ne zagovaraju neki poseban izbor u vezi s rađanjem djece. Umjesto toga, žele otvoriti prostor za ove bolne razgovore. „Primjetili smo da klimatskom pokretu zaista nedostaje srce“, rekao je Kallman. Povezivanje između pitanja i ovih intenzivno ličnih odluka bio je način da se rasvijetli uloga klimatskih promjena. "Svaki uspješan društveni pokret u historiji bio je uspješan jer ljudi mogu vidjeti šta on za njih znači", rekao je Kallman. „Mi svoj posao vidimo kao pružanje emocionalne osnove ljudima da rade.“

U martu je britanska kantautorica Blythe Pepino započela s organiziranjem grupe pod nazivom BirthStrike, koju čini oko 600 ljudi širom svijeta, a koji zbog klimatskog sloma odbijaju imati djecu. Pepino je rekla da želi biti majka, ali nevoljko je odlučila da su ekološke okolnosti previše teške. Poput osnivača Conceivable Future, pristalice BirthStrike-a ne zalažu se za kontrolu stanovništva, već za skretanje pažnje na ozbiljnost klimatske krize.

Anti-natalisti i aktivisti protiv klimatskih promjena na neki su se način presijecali, svaki je privlačio pažnju više od drugog. Naprimjer, anti-natalistički forumi često uključuju informacije o tome kako djetinjstvo može smanjiti tragove ugljika. Ali u konačnici ciljevi dva tabora bitno se razlikuju. BirthStrike je izrastao iz grupe koja se zove Extinction Rebellion, koja protestira protiv prijetećeg izumiranja miliona vrsta, potencijalno uključujući i našu vlastitu. Suprotno tome, za istinske antinataliste izumiranje je san.

Na neki način, anti-natalisti mogu ponuditi korisnu perspektivu za nas ostale. Može se činiti da je današnje vrijeme zastrašujuće kada je u pitanje donošenje djeteta na ovaj svijet, ali kao što antinatalisti kažu to je uvijek bilo tako. "Ne mislim baš da se svijet pogoršava", rekao je Benatar.

„U svim fazama ljudske istorije život je bio ispunjen s dovoljno neprijatnosti, dovoljno lošeg stanja i, naravno, uvijek je završavao smrću.“ Na neki način su se djeca u prošlosti - prije vakcina i anestetika i zakona - suočavala sa većim rizikom i bolom nego ona danas. Možda nam antinatalisti mogu pomoći da shvatimo da su nesigurnost i bol svojstven dio osjetilne egzistencije - čak i ako se s njima ne slažemo oko toga da li je pogodba vrijedna toga.

federalna.ba/TheGuardian

Najčitanije
Najnovije
Vrh