/* Preload images */ body:after { content: url(../images/close.png) url(../images/loading.gif) url(../images/prev.png) url(../images/next.png); display: none; } .lightboxOverlay { position: absolute; top: 0; left: 0; z-index: 999999; background-color: black; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=80); opacity: 0.8; display: none; } .lightbox { position: absolute; left: 0; width: 100%; z-index: 100000000; text-align: center; line-height: 0; font-weight: normal; } .lightbox .lb-image { display: block; height: auto; max-width: inherit; -webkit-border-radius: 3px; -moz-border-radius: 3px; -ms-border-radius: 3px; -o-border-radius: 3px; border-radius: 3px; border: 5px solid #fff; } .lightbox a img { border: none; } .lb-outerContainer { position: relative; background-color: white; *zoom: 1; width: 250px; height: 250px; margin: 0 auto; -webkit-border-radius: 4px; -moz-border-radius: 4px; -ms-border-radius: 4px; -o-border-radius: 4px; border-radius: 4px; } .lb-outerContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-container { padding: 0; } .lb-loader { position: absolute; top: 43%; left: 0; height: 25%; width: 100%; text-align: center; line-height: 0; } .lb-cancel { display: block; width: 32px; height: 32px; margin: 0 auto; background: url(../images/loading.gif) no-repeat; } .lb-nav { position: absolute; top: 0; left: 0; height: 100%; width: 100%; z-index: 10; } .lb-container > .nav { left: 0; } .lb-nav a { outline: none; background-image: url(''); } .lb-prev, .lb-next { height: 100%; cursor: pointer; display: block; } .lb-nav a.lb-prev { width: 34%; left: 0; float: left; background: url(../images/prev.png) left 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-prev:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-nav a.lb-next { width: 64%; right: 0; float: right; background: url(../images/next.png) right 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-next:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-dataContainer { margin: 0 auto; padding-top: 15px; *zoom: 1; width: 100%; -moz-border-radius-bottomleft: 4px; -webkit-border-bottom-left-radius: 4px; border-bottom-left-radius: 4px; -moz-border-radius-bottomright: 4px; -webkit-border-bottom-right-radius: 4px; border-bottom-right-radius: 4px; } .lb-dataContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-data { padding: 0 4px; color: #ccc; } .lb-data .lb-details { width: 85%; float: left; text-align: left; line-height: 1.1em; } .lb-data .lb-caption { font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-weight: bold; line-height: 18px; } .lb-data .lb-number { display: block; clear: left; padding-top: 10px; padding-bottom: 1em; font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; color: #999999; } .lb-data .lb-close { display: block; float: right; width: 30px; height: 30px; background: url(../images/close.png) top right no-repeat; text-align: right; outline: none; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=70); opacity: 0.7; -webkit-transition: opacity 0.2s; -moz-transition: opacity 0.2s; -o-transition: opacity 0.2s; transition: opacity 0.2s; } .lb-data .lb-close:hover { cursor: pointer; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; }  >
Forma za resetovanje korisničke šifre:
Korisničko ime:
E-mail adresa:
> Život > Ljudi
Neumoran rad na poboljšanju uvjeta života u romskoj zajednici
Objavljeno: 10.11.2019 10:37
Posljednja izmjena: 10.11.2019 14:56

U Bosni i Hercegovini najbrojnija manjina su Romi, a iako ih se tako izjasnilo samo nešto više od 12.500 na popisu stanovništva 2013. godine, procjenjuje se da ih u BiH živi oko 50.000.

Bez obzira što su najbrojnija manjinska zajednica suočeni su s brojnim neriješenim pitanjima poput stambenog pitanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, školovanja, maloljetničkih brakova, a izloženi su i gotovo svakodnevnom kršenju građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i drugih prava.

Iako je slika generalno nezadovoljavajuća, postoje različite inicijative institucija vlasti, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora u cilju stvaranja okruženja za pozitivne promjene, a sve je više pojedinaca koji postaju primjer da je uspjeh moguće ostvariti.

Jedna od njih je i predsjednica Udruženja žena Romkinja iz Bijeljine Sabira Hašimović koja neumorno radi na poboljšanju uvjeta za zajednicu iz koje dolazi, organizira radionice za osnaživanje Romkinja, osigurava besplatan pristup zdravstvenoj zaštiti te u saradnji s lokalnim vlastima čini njihovo životno okruženje prihvatljivijim.

Njen život bio je izuzetno težak, ispričala je u razgovoru za Fenu, ali snagom volje i podrškom koju joj je pružilo Udruženje "Otaharin" uspjela je prevazići prepreke i danas radi kao predsjednica Udruženja žena Romkinja, a u romskoj zajednici prepoznata je kao žena koja donosi pozitivne promjene i daje primjer drugima.

Rođena je u siromašnoj prodici, a udala se vrlo mlada s 15 godina. No najveća želja joj je bila da postane majka što joj je pošlo za rukom tek nakon 15 godina braka i jedne operacije.

Međutim, četiri mjeseca nakon poroda, muž joj je poginuo u saobraćajnoj nesreći nakon čega počinje njena bitka za opstanak. Spavala je kaže gdje god je stigla, ali bilo je dana kada nije imala šta jesti.

- Radila sam sve što je bilo moguće. Jedanput sam cijeli dan čistila kod jedne žene koja mi je kasnije dala kilogram krompira, ali morala sam donijeti hranu sinu - nastavlja svoju priču Hašimović.

Odlazila je i u inostranstvo gdje je također po nekoliko mjeseci čistila kuće, ali pošto joj je sin krenuo u školu nije željela da on izostaje s nastave te se vratila u BiH gdje je nastojala osigurati bolje uvjete života.

Uz pomoć dobrih ljudi i činjenice da je počela odlaziti na radionice osnaživanja Romkinja u Udruženju građana za promociju obrazovanje Roma "Otaharin" gdje je kasnije dobila priliku da radi, stvari su krenule na bolje.

Kada  je počela raditi u "Otaharinu", Hašimović je odlučila da tu priliku neće propustiti. Počela je učiti sve o nevladinom sektoru, predano i uporno je radila, a njena odlučnost je urodila plodom i sada je prešla u Udruženje koje vodi, a život joj se potpuno promijenio.

Prvo pravo zaposlenje koje je dobila 2014. godine vratilo joj je vjeru u život jer, kako je ispričala, tada je mogla priuštiti neke stvari i sebi i djetetu. Bio je to trenutak kada je sve krenulo na bolje, a kasnije se pokazalo da se vrijedi boriti.

- Veliki je uspjeh za Romkinju da se zaposli i počne normalan život dostojan čovjeka. To je vrlo teško postići. Kada sam dobila funkciju predsjednice Udruženja sve je bilo drugačije, ne zbog novca, nego zato jer sam mogla pomoći ženama u zajednici - kaže Hašimović.

Dolazi, podsjeća, iz te zajednice i vrlo dobro zna kakav je život Romkinja, šta im je dozvoljeno, a šta ne, ali sada ima priliku da im pomogne i ako ništa osvijesti ih i pokaže da imaju pravo glasa, da mogu reći "ne" i da mogu prijaviti nasilnika.

Zahvaljujući radu mnogobrojnih organizacija koje rade s marginaliziranim i manjinskim grupama žena, te umrežavanju i programima/projektima koji rade na promociji i vidljivosti Romkinja, Hašimović smatra da su Romkinje danas u dosta boljem položaju nego su bile u ranijem periodu, sada više znaju koja su njihova prava.

Projekti koji rade na jačanu kapaciteta i vidljivosti manjinskih i marginaliziranih grupa žena kao što je projekat "Ženska prava - Agenda za pozitivne promjene" koji finansira Evropska unija, a implementiraju Fondacija CURE i Fondacija za osnaživanje žena u saradnji s deset ženskih organizacija, od kojih je jedno i Udruženje žena Romkinja, upravo doprinosi pozitivnim promjenama.

Osim što Hašimović podučava Romkinje njihovim pravima i osnažuje ih u njihovim odlukama, provodi i druge projekte i akcije, a jedan od njih je i akcija besplatnih mamografskih pregleda s Domom zdravlja Bijeljina te će ove godine gotovo 50 Romkinja dobiti mogućnost tog besplatnog pregleda.

Dom zdravlja omogućava im i besplatne ginekološke preglede, kao i kontrolu štitne žlijezde, ali Hašimović im pomaže i da odlaze kod ljekara te ukoliko nemaju zdravstvenu knjižicu pomaže im da riješe i pitanje zdravstvenog osiguranja.

Udruženje koje vodi kontinuirano radi i na osnaživanju Romkinja koje su pretrpjele neke od oblika nasilja.

Također, Hašimović ima uspješnu saradnju i s lokalnim vlastima koje su joj pomogle da u romske zajednice postave uličnu rasvjetu, u ulice koje su desetljećima bile u mraku.

Trud koji je uložila i ono što je postigla želi da bude pozitivan primjer Romkinjama u zajednici te da se pokaže u društvu da one to mogu zbog čega je na kraju svoje priče poručila: "Borite se, jer ste na kraju dobitnik".

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Roma je bilo oko 8.864, dok je popis stanovništva iz 2013. godine pokazao nešto drugačiju sliku. Broj Roma u BiH, prema popisu iz 2013. godine je 12.583 od čega njih 10.036 živi u Federaciji BiH, 2.057 u Republici Srpskoj i 490 u Distriktu Brčko.

Prema Posebnom izvještaj o položaju Roma, koji je pripremila Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH, uz podršku OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) i Misije OSCE-a u BiH iz 2013. godine, procjenjuje se kako na teritoriju BiH živi oko 50.000 Roma.

Iako su stoljećima dio bosanskohercegovačkog života i kulture, većinsko stanovništvo još uvijek slabo prihvaća Rome i prisutno je opće nepoznavanje romske kulture, tradicije i običaja.

Najčitanije
Najnovije
Vrh