Forma za resetovanje korisničke šifre:
Korisničko ime:
E-mail adresa:
XXI.OLIMPIJSKE IGRE - MONTREAL 1976.GODINA

Nakon najvećeg terorističkog akta tokom Olimpijskih Igara u Munchenu četiri godine ranije, organizatori XXI Olimpijskih Igara 1976.godine u kanadskom Montrealu prvenstveno su vodili računa o sigurnosti. No, umjesto problema sa sigurnošću suočili su se sa brojnim otkazima i finansijskom krizom. Čak 29 zemalja, uglavnom afričkih, bojkotovalo je Igre u Montrealu zbog učešća sportista iz Novog Zelanda, čiji su ragbisti nastupali u Južnoj Africi, zemlji koja je u to vrijeme, zbog rasizma, bila izbačena iz olimpijske porodice. Iz međunarodnog olimpijskog komiteta su lakonski odgovorili da ragbi nije olimpijski sport a bojkot iz Montreala, nažalost, bio je tek početak serije bojkota koji će uslijediti na narednim Olimpijskim Igrama u Moskvi i Los Angelesu. Uređuje: Dario Mehmedović

Vrijeme objave: 04.06.2012 18:06
Posljednja izmjena: 04.06.2012 19:07

Iako to u prvi trenutak nije bilo jasno vidljivo, Olimpijske Igre u Montrealu slove kao najskuplje Igre u istoriji ovog takmičenja. Loša administracija, inflacija i ekonomski problemi izazvani naftnom krizom, uzrok su enormnog rasta troškova organizacije Igara. Mnogi olimpijski objekti, uključujući i stadion, nisu bili dovršeni kako je planirano. Gradnja je višestruko premašila planirane troškove a Montreal je zbog toga dugove vraćao, vjerovali ili ne, punih 30 godina. Negativni odjeci finansijskog kraha uticali su da sljedećih godina naglo padne interes gradova za organizacijom Olimpijskih Igara.

 

XXI Olimpijske Igre u kanadskom Montrealu održane su od 17.jula do 1.avgusta 1976.godine. Na njima je učestvovalo 6084 sportista iz 92 zemlje. Igre je svečano otvorila kraljica Elizabeta II, tada kao  kraljica Kanade. Zanimljivo, 60 godina nakon krunidbe, kraljica Elizabeta II će svečano otvoriti i ovogodišnje Olimpijske Igre u Londonu. Bivšu Jugoslaviju je na ovim Igrama predstavljalo 88 sportista koji su se takmičili u 14 sportova. Zabilježili su sjajan uspjeh jer su osvojili čak osam medalja, dvije zlatne te po tri srebrne i bronzane.

Zlato su osvojili kajakaš Matija Ljubek i hrvač Momir Petković, srebro bokser Tadija Kačar, hrvač Ivan Frgić i muška košarkaška reprezentacija te bronzu još jednom Matija Ljubek, bokser Ace Rusevski i džudist Slavko Obadov. Prvo ime Olimpijskih Igara svakako je kajakaš Matija Ljubek koji je osvojio dvije medalje. Kao što se ogroman uspjeh nije očekivao od Ljubeka, tako ni od tada 23-godišnjeg hrvača Momira Petkovića niko nije očekivao da će se okititi najsjajnijim odličjem. S posebnom pažnjom, u Montrealu se pratio nastup košarkaške reprezentacije Jugoslavije. Dugo nakon olimpijskog turnira, prepričavala su se dešavanja iz svlačionice u poluvremenu polufinalne utakmice sa Italijom.

Bosnu i Hercegovinu su predstavljali Mirza Delibašić, Žarko Varajić i Dražen Dalipagić. Uz srebrni košarkaški trojac, brojna bosanskohercegovačka delegacija činila je tadašnju rukometnu reprezentaciju : Abas Arslanagić, Milorad Karalić, Nebojša Popović, Zdravko Rađenović, Zvonimir Serdarušić i Predrag Timko. U pojedinačnim sportovima, našu zemlju su u Montrealu predstavljali atletičar Vinko Galušić, bokser Marijan Beneš te strijelci Zdravko Milutinović, Srećko Pejović i Miroslav Šipek.

Olimpijske Igre u Montrealu 1976.godine ostat će upamćene kao prve u istoriji na kojima domaćini, sportisti Kanade, nisu osvojili nijednu zlatnu medalju. Osvojili su samo pet srebrnih i šest bronzanih medalja. Heroina montrealskih Igara bila je tada 14-godišnja rumunska gimnastičarka Nadia Comaneci. Prvi put u istoriji ovog sporta, za vježbu na dvovisinskom razboju dobila je čistu desetku a ponovila je to i na preostalih šest vježbi. Igre je završila sa zlatnim medaljama u višeboju, dvovisinskom razboju i gredi, srebrom u ekipnom takmičenju te bronzom u vježbi na tlu. Zanimljivo je da je semafor na takmičenju imao mogućnost prikazivanja samo jednog cijelog broja i jedne decimale. No, kada su sudije Rumunki dodjelile čistu desetku, semafor je mogao pokazati samo ocjenu 1.0 što je u prvi trenutak kod Comaneci izazvalo razočarenje a potom i veliko oduševljenje.

Sovjetski atletičar Viktor Saneyev treću Olimpijadu zaredom osvojio je zlatnu medalju u troskoku a isti uspjeh napravio je italijan Klaus Dibiasi u skokovima u vodu. Raritetan poduhvat napravila je mađarska sportska porodica Nemeth. U Montrealu je zlatnu medalju u bacanju koplja osvojio Miklos Nemeth i tako postao prvi sin koji je sa olimpijskim zlatom naslijedio svog oca. Atletičar Imre Nemeth zlato je osvojio 28 godina ranije, 1948.godine u Londonu.

Član Sovjetskog tima u modernom petoboju Boris Onishchenko, bez obzira što je četiri godine ranije osvojio zlato, ostat će upamćen kao varalica. Nikome nije bilo jasno zašto je to učinio s obzirom da je i onako bio kandidat za medalju no Onishchenko je preradio ručku svog mača na način da je sistem bilježio pogodak i onda kada ga u stvarnosti nije bilo.

  • Još jedan raritet za kraj. Velika kišna oluja ugasila je olimpijski plamen u sred Igara! Dežurni radnik je upaljačem ponovo upalio plamen no organizatori su brzo reagovali, ugasili vatru koja nije zapaljena na adekvatan način te iz rezervne vatre originalnog plamena ponovo zapalili baklju na stadionu.

Bio je to pregled dešavanja na XXI Olimpijskim Igrama koje su 1976.godine održane u Montrealu. Do Igara u Londonu ostalo je još tačno 58 dana...

Najčitanije
Najnovije
Video