/* Preload images */ body:after { content: url(../images/close.png) url(../images/loading.gif) url(../images/prev.png) url(../images/next.png); display: none; } .lightboxOverlay { position: absolute; top: 0; left: 0; z-index: 999999; background-color: black; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=80); opacity: 0.8; display: none; } .lightbox { position: absolute; left: 0; width: 100%; z-index: 100000000; text-align: center; line-height: 0; font-weight: normal; } .lightbox .lb-image { display: block; height: auto; max-width: inherit; -webkit-border-radius: 3px; -moz-border-radius: 3px; -ms-border-radius: 3px; -o-border-radius: 3px; border-radius: 3px; border: 5px solid #fff; } .lightbox a img { border: none; } .lb-outerContainer { position: relative; background-color: white; *zoom: 1; width: 250px; height: 250px; margin: 0 auto; -webkit-border-radius: 4px; -moz-border-radius: 4px; -ms-border-radius: 4px; -o-border-radius: 4px; border-radius: 4px; } .lb-outerContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-container { padding: 0; } .lb-loader { position: absolute; top: 43%; left: 0; height: 25%; width: 100%; text-align: center; line-height: 0; } .lb-cancel { display: block; width: 32px; height: 32px; margin: 0 auto; background: url(../images/loading.gif) no-repeat; } .lb-nav { position: absolute; top: 0; left: 0; height: 100%; width: 100%; z-index: 10; } .lb-container > .nav { left: 0; } .lb-nav a { outline: none; background-image: url(''); } .lb-prev, .lb-next { height: 100%; cursor: pointer; display: block; } .lb-nav a.lb-prev { width: 34%; left: 0; float: left; background: url(../images/prev.png) left 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-prev:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-nav a.lb-next { width: 64%; right: 0; float: right; background: url(../images/next.png) right 48% no-repeat; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=0); opacity: 0; -webkit-transition: opacity 0.6s; -moz-transition: opacity 0.6s; -o-transition: opacity 0.6s; transition: opacity 0.6s; } .lb-nav a.lb-next:hover { filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; } .lb-dataContainer { margin: 0 auto; padding-top: 15px; *zoom: 1; width: 100%; -moz-border-radius-bottomleft: 4px; -webkit-border-bottom-left-radius: 4px; border-bottom-left-radius: 4px; -moz-border-radius-bottomright: 4px; -webkit-border-bottom-right-radius: 4px; border-bottom-right-radius: 4px; } .lb-dataContainer:after { content: ""; display: table; clear: both; } .lb-data { padding: 0 4px; color: #ccc; } .lb-data .lb-details { width: 85%; float: left; text-align: left; line-height: 1.1em; } .lb-data .lb-caption { font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; font-weight: bold; line-height: 18px; } .lb-data .lb-number { display: block; clear: left; padding-top: 10px; padding-bottom: 1em; font-size: 12px; font-family: Tahoma, Verdana, Arial, Helvetica, sans-serif; color: #999999; } .lb-data .lb-close { display: block; float: right; width: 30px; height: 30px; background: url(../images/close.png) top right no-repeat; text-align: right; outline: none; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=70); opacity: 0.7; -webkit-transition: opacity 0.2s; -moz-transition: opacity 0.2s; -o-transition: opacity 0.2s; transition: opacity 0.2s; } .lb-data .lb-close:hover { cursor: pointer; filter: progid:DXImageTransform.Microsoft.Alpha(Opacity=100); opacity: 1; }  >
Forma za resetovanje korisničke šifre:
Korisničko ime:
E-mail adresa:
> Region
Obilježena 26. godišnjica zločina u stanici Štrpci
Objavljeno: 27.02.2019 17:50
Posljednja izmjena: 28.02.2019 09:04

Danas se navršilo 26. godina od zločina u Štrpcima, kada su pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), na željezničkoj stanici u Štrpcima (BiH), iz voza koji je saobraćao na relaciji Beograd–Bar, izveli i ubili 20 putnika, civila nesrpske nacionalnosti. 

Na godišnjicu otmice i ubistva građana Srbije i Crne Gore i tadašnje SR Jugosavije, u Prijepolju je i ove godine održan mimohod, komemorativni skup i odana počast žrtvama, proučena Fatiha.

Na skupu su i ove godine bili prisutni članovi porodica otetih, organizacija za ljudska prava, lokalni zvaničnici i predstavnici Islamske zajednice. 


videoprilog Hasana Gabele (Federacija danas)

Obilježavanju 26 godina od zločina prisustvovalo nekoliko stotina građana koji su prethodno prošetali centrom Prijepolja. 

Članovi porodica žrtava otmice kažu da su izgubili svako povjerenje u državu, većina nije željela pred kamere jer, kako navode, političari i mediji ih se sjete samo kada je godišnjica ovog zločina. 

Nail Kajević, brat otetog Nijazima Kajevića, prisjeća se da prvih dana bila šutnja o tome šta se desilo, ali da se kasnije sve saznalo. 

Otmica planirana u kabinetima u Beogradu 

On je na obilježavanju 26. godišnice otmice, danas u Prijepolju bio jedan od rijetkih koji se obratio javnosti. Porodice žrtava su, podvlači, kasnije saznali da je otmica bila isplanirana u kabinetima u Beogradu. 

“Tragajući za istinom u početku smo znali da je to državna stvar i da je to učinjeno s najvišeg vrha. Država je sve to činila da to demantuje i otmicu prebaci na drugu stranu, da je to učinila Vojska Republike Srpske. Na suđenju u Bijelom Polju smo saznali da su to uradili državni organi, da je otmica mjesec dana prije toga bila planirana, da je scenario pravljen u vrhu vojske i policije. Počinioci su bili iz Vojske Republike Srpske, ali su komandanti bili iz Vojske Jugoslavije. Činjenica da su oni poslije toga premještani", ispričao je Kajević. 

On je poručio da nema posebnu nadu da će svi optuženi biti osuđeni. 

"Ono što je izvjesno jeste da je sama otmica rasvijetljena, porodice nisu dobile nikakvu satisfakciju od strane države. Nije učinjeno da porodice dobiju status civilnih žrtava rata i to sada nema smisla jer većina onih kojima je ta pomoć potrebna nisu među živima. Među živima nije ni većina onih koji su pravili scenario za otmicu", kazao je on prenoseći utiske ostalih članova porodica žrtava iz Prijepolja. 

Predsjednik Opštine Prijepolje Dragoljub Zindović je nakon polaganja cvijeća i odavanja počasti rekao da je teško prihvatiti i pomiriti se sa činjenicom da još nije rasvijetljena sudbina otetih i ubijenih. 

On je poručio da “pravda mora biti iznad zla” svi normalni, čestiti i pošteni ljudi traže istinu i pravdu, a procesi traju predugo i presporo. 

Zindović je apelovao na nadležne organe Srbije i Bosne i Hercegovine, jer se zločin desio na njenoj teritoriji kako bi se, kako je istakao, zločin napokon rasvijetlio, saznala puna istina, pronašli posmrtni ostaci i kaznili zločinci. Kazao je da se od tada ovaj dan obilježava, pordicama iskazuje poštovanje i uručuje skromna materijalna pomoć. 

"Iza nas je teško ratno vreme iza koga moramo crpiti poruku i pouku za sve generacije koje dolaze. Pravda mora biti iznad zla, iznad zločina. Nekažnjavanje zločinaca je isto zločin. Veliki je zločin ubiti nevinog čovjeka. Zločini motivisani nacionalizmom ne smiju da se dešavaju, to mora da spriječi i osudi svaki narod i svaka zajednica", poručio je Zindović i pozvao građane Prijepolja da temeljne vrijednosti budu mir, zajedništvo, poštovanje i uvažavanje različitosti. 

Spomenik žrtvama otmice u Štrpcima izgradila je Opština Prijepolje 2008. godine nakon jednoglasne odluke svih odbornika. 

Ivana Žanić iz Fonda za humanitarno pravo je izrazila očekivanje da će sudski postupak koji treba da počne sljedeće sedmice teći brže. 

“Pred Višim sudom u Beogradu je postupak protiv petorice pripadnika VRS-e. Nadamo se da će taj krivični postupak teći mnogo brže nego drugi postupci za ratne zločine pred sudovima u Srbiji i da će porodice konačno, posle 26 godina dočekati pravdu, kao i da će posmrtni ostaci žrtava biti pronađeni”, rekla je jedna od predstavnika FHP-a. 

U zločinu 27. februara 1993. godine, kojia se desio na pruzi Beograd – Bar, iz voza je oteto devet građana Prijepolja bošnjačke nacionalnosti. 

Fond za humanitarno pravo (FHP), Žene u crnom, Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava podsjećaju da porodice žrtava 26 godina čekaju na sudsku pravdu u Srbiji i na priznanje statusa porodica civilnih žrtava rata.

“Strogo pov.” dokazi o otmici 

Na suđenju Nebojši Ranisavljeviću za otmicu putnika iz voza u stanici Štrpci i njihovu likvidaciju, 13. maja 2002. godine predsjednik Višeg suda u Bijelom Polju Vukoman Golubović pročitao je "dokument ŽTP-a Beograd, strogo pov. Br.4-1-93, od 1. februara 1993" koji u potpunosti potvrđuje višegodišnju sumnju da su najviši predstavnici državnih organa Srbije i SR Jugoslavije bili upoznati s planom otmice Bošnjaka iz voza i da to nisu spriječili. 

Prema informaciji koju je ŽTP dostavio Višem sudu u Bijelom Polju, otmica nije tretirana kao vanredni događaj, a podaci o događaju prikupljeni su radi informisanja rukovodećih struktura u okviru preduzeća i saveznih i republičkih organa. Prikupljeni materijal sa oznakom strogo poverljivo čuvan je u preduzeću do marta 1995. godine, kada ga je odnio šef Odeljenja za saobraćajne poslove Josif Ujčić, sa obrazloženjem da mu je potreban radi podnošenja izvještaja višim organima. 

Kako je ranije predočio Fond za humanitarno pravo, objelodanjena dokumentacija najdirektnije ukazuje da je otmica putnika bila planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i SR Jugoslavije. 

Žrtve ovog zločina su: Esad Kapetanović, Ilijaz Ličin, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tomo Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice. 

Oteti i ubijeni su bili iz Prijepolja, Berana, Bijelog Polja i Podgorice. Do danas su pronađeni posmrtni ostaci samo četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine, dok se za ostalim žrtvama i dalje traga. 
Za ovaj zločin do sada su pravosnažno osuđeni samo Nebojša Ranisavljević i Mićo Jovičić. Nebojša Ranisavljević je pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) 2003. godine osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina. Mićo Jovičić, protiv koga je vođen postupak pred Sudom Bosne i Hercegovine, priznao je krivicu i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet godina. 

Za zločin u Štrpcima pred Sudom BiH u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade VRS i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi. 

U oktobru 2018. godine Apelacioni sud u Beogradu je, nakon tri i po godine, potvrdio optužnicu protiv petorice pripadnika Višegradske brigade VRS za zločin koji je počinjen u Štrpcima. Iako je početak glavnog pretresa bio zakazan za januar 2019. godine, on je odložen zbog bolesti jednog od optuženih. 

Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi. Mićo Jovičić je pred sudom Bosne i Hercegovine priznao je da je učestvovao u premlaćivanju civila i da je čuvao stražu prilikom njihove otmice iz voza i likvidacije, nakon sporazuma o priznanju krivice 2016. godine, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od pet godina. 

U Srbiji je zbog zločina počinjenog u Štrpcima Tužilaštvo za ratne zločine podiglo optužnicu u martu 2015. godine protiv pet lica. 

Tužilaštvo za ratne zločine dostavilo je 26. 10. 2017. godine Višem sudu u Beogradu – Odeljenju za ratne zločine optužnicu u predmetu “Štrpci” protiv pet pripadnika oružanih snaga Republike Srpske Gojka Lukića, Ljubiše Vasiljevića, Duška Vasiljevića, Jovana Lipovca i Dragane Đekić, zbog opravdane sumnje da su kao saizvršioci, izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva. 

Optužnicom su obuhvaćeni događaji od 27. 2. 1993. godine u mjestima Štrpci, Prelovo i Mušići (BiH). Prvo ročište za slučaj otmice u Štrpcima bi u Odjeljenju za ratne zločine Višeg suda u Beogradu trebalo da se održi 4. marta 2019. godine.

Godišnjica zločina obilježena i u Beogradu

I u Beogradu su Fond za humanitarno pravo, "Žene u crnom", Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda i Inicijativa mladih za ljudska prava obilježili 26. godišnjicu zločina u Štrpcima.

Miloš Urošević iz udruženja "Žene u crnom" je rekao da suđenja za ratne zločine u Beogradu pokazuju trend da se radi samo o normativnom ispunjavanju standarda radi euroatlantskih integracija, a da se ne pokazuje interes da se porodicama žrtava osigura pravo na pravdu.

federalna.ba/AA

Najčitanije
Najnovije
Vrh